Moityé d’tan sou l’ésklavaz, moityé d’tan apré l’abolisyon, i pé pa dir sa lé pa inportan pou nou !

19 désanm 2018, sanm Justin

Vin désanm 1848 dsu la plas gouvèrnman dann Sin-Dni la foul demoun i grouye. Néna d’moun an kantité vèye pa. Zour-la sé pou bann moun lé la lo promyé zour lésklavaz lé aboli. Bonpé d’moun i apèl sa promyé zour la libèrté. In libèrté doné sansa in libèrté arashé ?

In pé va di sé gouvèrnman provizoir La Frans la done la libèrté bann zésklav : la prèv ? Sé in dékré lo 27 avril 1848 la aboli lésklavaz dann tout bann koloni fransèz. Mèm zot va dir, final de kont sé Sarda Garriga la fé aplik lo dékré 27 avril 1848…
D’ot va di la lite la fini par péyé : la lite kisa ? Dabor la lite bann zésklav zot mèm par zot bann konplo, par zot maronaz, par sak in pé i nonm la guèr san t’an vi ké bann maron la bataye tousa tan-la pou gingn z’ot libèrté par zot rézistans - ni koné sète la la pran in pé tout form. La lite kisa ankor ? Sète bann zartis, z’ékrivin, bann filozof, poète pou aboli in rézime inimin konm léklavaz.
Ni pé di ankor la lite bann révolisyonèr la péyé, sète promyé révolisyon la komans l’ané 1789, sète dézyèm révolisyon la komans moi d’févriyé 1848. In pé té i vé in l’abolisyon lésklavaz ofiramézir an dousèr avèk l’afranshisman par pti doz. I diré l’abolison té i pé z’ète ké rév olisyonèr si tan tèlman l’oprésyon épi l’ésploitasyon lété dir pou bann zésklav.

Mi vé fé in sinp romark : antansyon pou sak i parl lésklavaz a vizaz imin pou La Rényon. Non ! Lésklavaz té pa imin, li lété dir, li lé kriyèl, li téi lèss son tras dann la shèr bann zésklav épi dann z’ot léspri. La réprésyon bazé dsi lo kode noir lété sévèr épi lété féros pou bann zésklav.
In pé i pé dir kan mi di in n’afèr konmsa lété konmsi mi apèl bann désandan zésklav pou fé in nouvo révolt pou tir vanzans dsi bann désandan bann mètr. I paré bann zélu la anpèsh la MCUR téi vé prézèrv lo viv ansanm bann rényoné. Pou mon par mi pans sirtou zot l’avé pèr la vérité in poin sé tou é konm lékol épi l’inivèrsitéi, lo bann média, i zoué pa zot rol konm k’i fo, lé posib nou rényoné nou lé kondané ankor pou in bon pé d’tan pou anfèrm anou dann lo déni nout listoir.

Vin désanm 1848, vin désanm 2018, san soisant dis zané rant inn dat épi l’ot. San soisant dis zané alé oir nout pèryod lésklavaz lé a popré parèye la tan la pasé dopi l’abolisyon lésklavaz. Ni pé di ziska zordi nou la pass la moityé d’tan dann l’ésklavaz é la moityé apré lésklavaz-an gro ! Dizon a la loush !- zot i konpran konm sa lé inportan pou nout pèp é lé in portan d’pa zap ali konmsa.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus