Mon dé mo dsi lo zizman kont bann chagosien !

24 décembre 2012, par J.B.

I paré !... Non, i paré pa, pars sak mi sa dir azot, sa lé sir é sèrtin... Zot i koné lo droi bann chagossien la, sa lété vyolé sa, vi k’zot la artrouv azot dispersé, in bonpé dann Maurice, in pé dann Seychelles loin zot bannzil Chagos. Pars, pou fé sa, gouvèrnman bann z’anglé la manyé, la fors, la riz, épi la vyolans an konplisité avèk bann z’amérikin. Sa zot i koné, pars la pa promyé foi ni anparl de sa. Bin, figuir azot, pou la kour éropéène lo droi dé l’om lo droi bann chagosien té pa vyolé. Pou kosa ? Pars bann chagos la gingn tazantan in pti moné épi zot la pa rofizé. Si zot la pa rofizé, sa i vé dir, pou lo tribinal zot la aksèp fé l’éshanj lo vyolasion d’droi kont lo pti moné. Anplis ké sa, ni koné lo larzan la, la ansèrv plito pou ède gouvèrnman l’il Maurice pou akèy bann migran, mé na tro pou di la dsi, pou zordi.

Alon fé in konparézon : li vo sak li vo, mé sak lé sir sé dann in ka konmsa, in tribinal noré pa ziz lé shoz konmsa... Ala in vyolèr lo droi : i koné li la vyolé. pars sak li la fé tout demoun i koné. Si li donn pa son viktime in moné, tribinal va étidyé son ka é mèm lé riskab kondane ali. Si li done in moné, dé troi katsou la mizèr, ébin tribinal i étidyé ar pa son ka ? Mi antan d’isi in pé apré di in n’afèr konmsa lé pa posib ! Lo moun i doi z’ète kondané. Donk, dé poi, dé mézir : sak lé vré pou bann ti moun lé pa vré pou bann moun la ote.

Anplis ké sa, la kour éropéène, la déside mèm pa rouv lo dosyé konm k’i fo, pars pou li, si bann chagosien la aksèp in pti l’ède, in pti dédomazman k’i dédomaz pa ditou, donk son plint lé pa rosovab. Sanm pou moin si l’érop i vé i pran ali o sèryé, si la zistis l’erop i vé k’i pran ali o sèryé, si lo droi oropéin i vé ète pri sèryèzman, mi dout pa ké li doi étidyé bann koz in pé pli sèryèzman... Arzout èk sa la kour éropéène bann droi i ékri, noir dsi blan, ké son zizman lé définitiv. Moin pèrsonèl, mi koné in bonpé d’zafèr définitiv, la lite la romète azot an késtyon. Sa sé listoir k’i amontr anou sa !

Justin

NB : Figuir azot la mézon blansh la pa tard pou réponn késtyon bann moun la fé pétisyon la poz ali. Lé pa étonan li di la mèm shoz ké gouvèrnman zanglé dann son konklizyon pou la kour éropéène épi li la mèm arzout in kouplé dsi la zénérozité l’Anglétèr é son prop zénérozité. Priv in pèp son péi, déport ali dann bidonvil… Pli"zénéré" ksa, i pé pa !.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus