Mon késtyon : Kèl kalité l’anvironeman ni sava pass sak i vien apré ?

10 zanvié 2020, sanm Justin

Mé zami, so matin moin té apré suiv in diskisyon dann in radyo. Té i port dsi l’anvironeman, koman i konsèrv sa, koman i protèz sa, dann kèl bi. In bonpé zoditèr-téléfonèr téi zoué lo zé é tazantan néna té i ki tourn karéman lo do par rapor l’anvironeman. Inn an parmi té i di kon msa : « Li na poin l’èr pou pran avèk l’anvironeman, pars son laz étan sak li lé, li oi pa kosa li néna ankor pou pèrd sansa pou gagné avèk lo lanvironeman. »

Moin mi ékout sa épi mi di dann mon kèr : « I koz konmsa dsi l’anvironeman don ? I oi pa tout danzé l’imanité lé d’dan ? Afèr in pé i oi pa pli loin ké lo bout z’ot né ? Pars fransh vérité, mi koné pa zot sak zot i anpans mé moin mi oi solman, moin la profite la natir tout mon vi é sèl shoz mi èmré sré pass l rolé la natir konm èl lété kan mon bann paran épi gran paran la pass amoin sa »

Moin la konète tout bon frui, tout bon légime. Moin la konète lo klima konm li lété kan mon gran-mèr lété jenn é kan mon gran épi li mèm la pran ménaz. Biensir l’avé kou d’van, l’avé gro plui, siklone l’avé ankor mé moin la viv avèk la natir konm poisson da nn lo é sa lété in n’afèr téi plé amoin Baba, vèye pa koman... La pa loin lo tan pou moin alé, moin néna zanfan, pti zanfan é mi diré zamé zot né na ka ansort azot épi larg mon lourlé.
Mi di, m’a rodi épi rodi ankor, nou la pa été korèk abv èk bann zénérasyon i sava vni. Olèrk lèss pou zot in bon klima, in tèr ékstra, in natir an bone é du form, nou lé riskab si ni dépèsh pa in pé, lèss azot in l’anvironeman dégradé é mi rodi : « sa la pa korèk ! ». Sof a koriz lé shoz pou pass lo rolé bann nouvo zénérasyon.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus