Mon zansète lé pliryèl, mi garde toute é mi zète pa arien !

5 zanvié 2023, sanm Justin

Mwin lé déssandan bande franssé i sorte La Franss, é bande zéropéin i sorte l’Erop, mwin lé déssandan bande zafrikin téi sorte l’Afrik ; bande zindien i sorte l’Inde, é bande malgash i sorte Madegaskar, inn parti mon zansète i sorte la Chine, in n’ote i sorte Komor épi d’ote landroi ankor… Domande pa mwin kèl mi shoizi la-dan, pars mi shoizi toute épi mi arzète pa pèrsone.

Mi rapèl in kozman Paul Vergès téi di a pépré sak mwin la marke an-o la é mi romarke na poin la plass pou lo rassism dann in kozman konmsa. Na poin la plass pou lo rojé. Mé néna la plass pou sak i apèl lo viv anssanb. A in sèl kondission sé k’i garde toute é i jète pa arien.

Mé noute lang kréol ladan kossa ni fé avèk sa ?

I falé bien ké dann in sityassion d’mélanj, in sityassion d’métissaz, dann in il pa pli gran k’in kok pistash dann loséan. i fini par sorte in lang kréol orizinal. In lang toulmoune i fini par konprande. Zordi ankor i di pa katrovin-in pèrsone dsu san, né dan la Rényon i konpran épi i parl kréol sak i fé ké dann La Franss, nou sé lo pèp k’i parl lo kréol lo pli répandu dan La Républik.

Mé sa i vé pa dir toulmoune i ansèrv lo mèm mo pou indik la mèm shoz. Néna défoi i surpriz aou, mé alé pa dir lé pluss, sansa lé moinss kréol, i fé pluss osinosa i fé mwinss kréol. Sa sé noute lang kréol mèm ésé sak ni ansèrv pou nou kozé.

In légzanp : zot i koné dann la pèryode bande fète fin d’lané, bon pé d’moune la fé paté kréol pou manj avèk la likèr. In pé i mète konfitir dodan, in pé i mète kari kissoi kari koshon, kissoi d’ote kalité kari la vyande... Si zot i sava dsu youtube, mwin lé sir zot va trouv pou indik la farss in mo vyé franssé é mo-la sé lo godiveau : la pa toulmoune i koné ali, la pa toulmoune i ansèrv, mé antouléka néna d’moune i koné sa é i ansèrv de sa.

Mé antanssyon lo mo i ansèrv koméla, sé in mo nou la pran dan la lang franssé é noute bande zansète la kréoliz ali é li sé in kari la vyande noute zansète la fé ali éksopré pou mète dann paté. Mèm shoz mé pou in pé sé la farss, pou d’ote sé lo kari, pou d’ote ankor sé lo godiveau. Mèm zafèr, mé i porte plizyèr nom. Léssanssyèl sé log ou, zot i panss pa ?

La pa lo sèl mo lé konmsa néna ankor la fosiye, épi la sèrpète, néna la grate épi lo fangok. Toute lé anou, é toute ni zète pa : ni zète pa sak i sorte La Franss, sansa sak i sorte l’Erop, sak i sorte l’Afrik, l’Inde, Madégaskar, la Chine ; ni zète pa arien pars toute i apartien lo jéni noute lang kréol rényoné.

Abon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus