
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
In zistoir pou rakonte dsu galé
26 zwin 2021, sanm
Zot i koné moush sharbon mwin lé sir ; zot i koné so léspèss gro moush noir I vroume partou dann zardin – Robert Gauvin in gran zami la lang kréol la Rényon i parl anou d’inn ké li la bien konu. Lire ziska la fin lo dèrnyé morsso, lir sa pou zot, pou zote zanfan é pou zote pti zanfan, zot va oir sa i vo la pène. Oté moush sharbon ! Alé alon ékoute in kou Robert.
Moin t’apo pouss la porte mon baropou rante dan la kour, léspri trankil, lèrk toudinkou in zéklèr noir, in bonbe volante la déboul sü moin, la tourn troi tour koté mon tète, la ronf dann mon zorèye. Moin la pa rode ki ki pèrde, ki ki guingn, moin la kour karté pou sov dan la kaze. Mon min té déjà sü tak la porte, oilapa k’lo bébète i arvol sü moin konmsi lü té i vë fini sanm mon rass… !
Moin sé d’tak vitman la porte vitré dèryèr moin avan ton m vantr anlèr sü lo sofa : té i fo in bon koupe de tan èk troi ronm aranjé pou moin niabou ropran mon réspirassion, pou k’la tranblade i arète, pou k’le kër i artrouv sonplass. Pars bébète-la, toute kréol i koné alü : plü vilin ke sa la poin, plü mové ke sa ou i pë rodé, plü danjéré la pa nkor trouvé. Sa i anveu d’moune konm zanimo : na poin in shanté i di konmsa : « Oté, moush sharbon, toué la pike la tète mon dindon » ? Oui, alü mèm, alü mèm i porte lo nom moush sharbon.
Son nom i di aou bien koman lü lé. ; Lü lé koulèr sharbon, koulèr lo diab, koulèr la mor… Lü lé noir avèk konm in pti roflé blë-mov sü son zèl. Sa mèm koulèr son drapo ! Sü son kor néna i n kok dur vèye pa koman, dizon i n larmür ! Épisa néna in larguiyon ! Èk sa lu na toute sak i fo pou bataye. Lü lé paré pou fonssé, par épou ataképaré pou piké. Son plü pire ké sak la mère guèpe, plü pire ké sak moush a myèl ! I paré kan li pike aou, ou i obmiye ziska lo jour oute néssans..
Si té rienk sa ankor ! Kank dann fésho l’apré-midi, somèye i pèz aou, ou i antande dann out domi-somèyein ronfleman. Non va, la pa ou sa, Sa moush sharbon-mèm apou inspèke lo boi sou l’ovan - tèlman son zèli tourbiyone vitman lü vol san boujé. Lü sava pa ni dovan ni déyèr ; ni an-o, ni an-ba. Lü rèste sür plass anlèr dann vide. Epila, toudinkou, lü désside komanssé, lü pass la promyère, lü atake lo boi. Son « vou-vou – vou » i dovien plüzanplü for i rante dann oute trou d’zorèye, i rézone dann oute tète, i arsorte par l’ote koté. Bébète-la i fougogne mèm dossou l’ovan parèye vibrokin a motère... Lü fouye dann boi pou ponde son zèf. Talèr lé riskab oute kaz i arsanm fromaj déor plin lo trou. Sé pa si kaz-la v’arète doboute talèr kan siklone v’arivé ?…
« Vou-vou-vou ! ». vi fé konmsi lé ou la pa bien antannn. Ou i fé konmsi ké ou téi dor. Ou i rèst zié fèrmé pou pa pèrde somèye. Mé pa moiyin shapé, son vouvou lé la, i kontinyé mèm.alorss ou i maj kossa i fo fé pou fini sanm lo rass se modi zanimo, pou protèz out zanfan : i fo ou i shass alü, i fo ou i dégome alü, i fo ou i kine alü.
In zistoir Robert Gauvin-zistoir pou rakonte dsi galé..
Promyé morsso lé fini-dézyème morsso va vni samdi proshin.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)