In zistoir pou rakonte dsu galé

« Moush sharbon : kossa l’ariv aou don ? » - promyé morsso.

26 zwin 2021, sanm Justin

Zot i koné moush sharbon mwin lé sir ; zot i koné so léspèss gro moush noir I vroume partou dann zardin – Robert Gauvin in gran zami la lang kréol la Rényon i parl anou d’inn ké li la bien konu. Lire ziska la fin lo dèrnyé morsso, lir sa pou zot, pou zote zanfan é pou zote pti zanfan, zot va oir sa i vo la pène. Oté moush sharbon ! Alé alon ékoute in kou Robert.

Moin t’apo pouss la porte mon baropou rante dan la kour, léspri trankil, lèrk toudinkou in zéklèr noir, in bonbe volante la déboul sü moin, la tourn troi tour koté mon tète, la ronf dann mon zorèye. Moin la pa rode ki ki pèrde, ki ki guingn, moin la kour karté pou sov dan la kaze. Mon min té déjà sü tak la porte, oilapa k’lo bébète i arvol sü moin konmsi lü té i vë fini sanm mon rass… !

Moin sé d’tak vitman la porte vitré dèryèr moin avan ton m vantr anlèr sü lo sofa : té i fo in bon koupe de tan èk troi ronm aranjé pou moin niabou ropran mon réspirassion, pou k’la tranblade i arète, pou k’le kër i artrouv sonplass. Pars bébète-la, toute kréol i koné alü : plü vilin ke sa la poin, plü mové ke sa ou i pë rodé, plü danjéré la pa nkor trouvé. Sa i anveu d’moune konm zanimo : na poin in shanté i di konmsa : « Oté, moush sharbon, toué la pike la tète mon dindon » ? Oui, alü mèm, alü mèm i porte lo nom moush sharbon.

Son nom i di aou bien koman lü lé. ; Lü lé koulèr sharbon, koulèr lo diab, koulèr la mor… Lü lé noir avèk konm in pti roflé blë-mov sü son zèl. Sa mèm koulèr son drapo ! Sü son kor néna i n kok dur vèye pa koman, dizon i n larmür ! Épisa néna in larguiyon ! Èk sa lu na toute sak i fo pou bataye. Lü lé paré pou fonssé, par épou ataképaré pou piké. Son plü pire ké sak la mère guèpe, plü pire ké sak moush a myèl ! I paré kan li pike aou, ou i obmiye ziska lo jour oute néssans..

Si té rienk sa ankor ! Kank dann fésho l’apré-midi, somèye i pèz aou, ou i antande dann out domi-somèyein ronfleman. Non va, la pa ou sa, Sa moush sharbon-mèm apou inspèke lo boi sou l’ovan - tèlman son zèli tourbiyone vitman lü vol san boujé. Lü sava pa ni dovan ni déyèr ; ni an-o, ni an-ba. Lü rèste sür plass anlèr dann vide. Epila, toudinkou, lü désside komanssé, lü pass la promyère, lü atake lo boi. Son « vou-vou – vou » i dovien plüzanplü for i rante dann oute trou d’zorèye, i rézone dann oute tète, i arsorte par l’ote koté. Bébète-la i fougogne mèm dossou l’ovan parèye vibrokin a motère... Lü fouye dann boi pou ponde son zèf. Talèr lé riskab oute kaz i arsanm fromaj déor plin lo trou. Sé pa si kaz-la v’arète doboute talèr kan siklone v’arivé ?…

« Vou-vou-vou ! ». vi fé konmsi lé ou la pa bien antannn. Ou i fé konmsi ké ou téi dor. Ou i rèst zié fèrmé pou pa pèrde somèye. Mé pa moiyin shapé, son vouvou lé la, i kontinyé mèm.alorss ou i maj kossa i fo fé pou fini sanm lo rass se modi zanimo, pou protèz out zanfan : i fo ou i shass alü, i fo ou i dégome alü, i fo ou i kine alü.

In zistoir Robert Gauvin-zistoir pou rakonte dsi galé..

Promyé morsso lé fini-dézyème morsso va vni samdi proshin.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus