Movèz nouvèl pou bann zanfan La Creuse, Movèz nouvèl pou La Rényon, Movèz nouvèl pou lo droi bann zanfan.

15 mai, par Justin

Mi sorte lir so matin, dann zoinal, in mové nouvèl : in projé d’loi pou indamniz bann zanfan La Creuse i pass ar pa dovan lo parlman franssé so foi issi. Poitan in projé d’loi té dsi lo biro lassanblé nassyonal mé La konféranss bann prézidann group parlmantèr la pran in déssizyon konmsa.

In pti rapèl dsi sète afèr-la :

Rante 1962 épi 1984 bann pouvoir piblik la déporte dë mil zanfan La Rényon dann bann départman désérité laba an franss an vyolassion toute bann droi umin. Zordi banna –sak lé ankor vivan é sak i lé vréman déssidé pou réklam zistiss- i domann La franss réparassion. Dizon inn foi anpliss la roprézantassion nassyonal i fé la démonstrassion lo pé d’ka zot i fé avèk noute bann zanfan déporté.

Poitan lo konsèye l’erop dann in rézolission 2533 la domann bann péi éropéin in dédomazman pou pou lo droi vyolé bann zanfan. Inn foi anpliss la roprézantassion nassyonal i trène la pate. Ziskakan, ni koné pa. D’ote péi konm La suisse la fine désside indamniz bann zanfan viktime.Donk sak lé possib laba, i dovré ète possib dan la franss, in péi rish konm noute toute i koné.

Néna lo bann bon santiman, mé rarman suivi par lé bone zakssion é ni pé kant mèm rapèl in n’afèr : si la trète épi l’esklavaz lé rokoni konm krime konte limanité, la zamé répar lo tor fé bann viktime lésklavaz épi zot déssandan. O nom de koué ? Sirman la prétanssion d’in difikilté téknik pou réparé mé i fo ni rovien la dsi.

Antouléka pou zordi laktyalité i mète lo doi dsi in bien mové nouvèl : movèz nouvèl pou lo droi bann zanfan.

A bon antandèr salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus