
Lotonomi alimantèr ? Dann in plan rényoné pou noute dévlopman.
17 juin, parMézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
15 mai, par
Mi sorte lir so matin, dann zoinal, in mové nouvèl : in projé d’loi pou indamniz bann zanfan La Creuse i pass ar pa dovan lo parlman franssé so foi issi. Poitan in projé d’loi té dsi lo biro lassanblé nassyonal mé La konféranss bann prézidann group parlmantèr la pran in déssizyon konmsa.
In pti rapèl dsi sète afèr-la :
Rante 1962 épi 1984 bann pouvoir piblik la déporte dë mil zanfan La Rényon dann bann départman désérité laba an franss an vyolassion toute bann droi umin. Zordi banna –sak lé ankor vivan é sak i lé vréman déssidé pou réklam zistiss- i domann La franss réparassion. Dizon inn foi anpliss la roprézantassion nassyonal i fé la démonstrassion lo pé d’ka zot i fé avèk noute bann zanfan déporté.
Poitan lo konsèye l’erop dann in rézolission 2533 la domann bann péi éropéin in dédomazman pou pou lo droi vyolé bann zanfan. Inn foi anpliss la roprézantassion nassyonal i trène la pate. Ziskakan, ni koné pa. D’ote péi konm La suisse la fine désside indamniz bann zanfan viktime.Donk sak lé possib laba, i dovré ète possib dan la franss, in péi rish konm noute toute i koné.
Néna lo bann bon santiman, mé rarman suivi par lé bone zakssion é ni pé kant mèm rapèl in n’afèr : si la trète épi l’esklavaz lé rokoni konm krime konte limanité, la zamé répar lo tor fé bann viktime lésklavaz épi zot déssandan. O nom de koué ? Sirman la prétanssion d’in difikilté téknik pou réparé mé i fo ni rovien la dsi.
Antouléka pou zordi laktyalité i mète lo doi dsi in bien mové nouvèl : movèz nouvèl pou lo droi bann zanfan.
A bon antandèr salu !
Mézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
Le Haut-Commissaire de l’ONU aux droits de l’homme, Volker Türk, a indiqué que "l’héritage brutal du colonialisme persiste. Le racisme reste un (…)
Le nouveau plan de 29 milliards, au lieu des 44 milliards demandés pour 2025, va prioriser l’aide pour 114 millions de personnes.
« Monmon ! Not dé Tikarl i dsann la kaz Timari, in ? – Alé azot. Amiz pa soman. Sirtou, Tikok mi prévien aou, artourn pa isi ek linz an morso, (…)
Nous avions une occasion historique. Celle de montrer la voie, celle d’aligner nos grands discours internationaux avec la réalité de notre action (…)
Mézami,mon bann dalon, Mwin lé sirésèrtin zot i koné sa pars sa sé in fraz i sorte dann maloya otantik. Bien antandi nou la antann sa dann (…)
Mézami i paré la droite i rostriktir aèl apré la mortalité lanssien mèr Sin-Pyèr. El la trouv in nom : Nouvel’R. El la trouv in shèf : Mr (…)
Positionnement régional et unanime des Etats membres de la Commission de l’océan Indien (COI) à la 3ème Conférence des Nations unies sur l’océan (…)
Karine Lebon, députée de la 2e circonscription de La Réunion, dénonce une nouvelle fois la double taxation de TVA subie par les particuliers (…)
Selon un communiqué publié ce mercredi par la Chine, les deux pays ont bien progressé dans le désamorçage de leurs préoccupations économiques et (…)
Dèk la klos la soné, Tikok la fons dan la kour lékol konm volay si grin maï, é tout suit la komans santé : « Vive lé va-kan-se, pa de pé-ni-tanse (…)
Le Programme des Nations Unies pour le développement (PNUD), en collaboration avec le gouvernement des Seychelles à travers le ministère de (…)