Mwin lé sir é sèrtin, néna kékpar déssèrtin i pran anou pou bann boi pouri La Répiblik..

19 février 2021, par Justin

Mézami, mi di pa sa pars Tonton David la pass l’ote koté d’la vi é pars li téi shante dann tan : « Mais je suis sur, sur qu’on nous prend pour des cons et je suis certain... ».Zot i koné dopi in bon koup de tan téi antan pi shantèr-la dann télé, konm dann radio. Astèr ké li lé pi la, néna in kantité d’moun i pans li la fé in bann tube kan li lété shantèr é zot i rapèl zot méyèr souvnir .

Mé lo shanté mi anparl azot la, i paré li la fé sa, kan d’apré li gouvèrnman la frans i pran l’outre mer pou bann sitoiyin dézyèm zone. Si tèlman ké zordi la sort lo ladzéktif autochtone.Kossa i lé sa ? i paré sé bann natif in l’androi é i kontinyé rèst dann landroi-la.Par ébzanp in moun lé né La Rényon, son nonbril lé antéré shé nou, é li la fé son vi issi mèm dopi li la pouss son promyé kriyé ziskatan li la fèrm son zyé.. Mi pans kan l’èr v’arivé, demoun va di mwin sé in lotoktone, mé mi profèr san foi, mil foi,i di mwin sé in rényoné :sa i bote amwin pa l’ote.
Sirtou dopi in an pars dopi in an i di pi lo mo-la pou d’moun mé pou bann ka la maladi kovid. Toultan l’apré di néna tan d’ka otoktone.Néna pliss ka otoktone ké dé ka inporté. Romark azot bien noré pi dir bann ka indijène :indijène avèk otoktone mi pans sa sé lo mèm zafèr sa, sa sé topette morette. Tout fasson sa i sone mal é an pliss lé pa vré.Virus-la, la pa issi li léné, é néna demoun la transporte ali shé nou, pou li gaspiye nout vi.
Lé pa vré pars toute fasson, ni vé ni vé pa , momandoné sa lété inporté sa, é san prékosion la plipar d’tan.Sé la ké mi pans lo shanté Tonton David. David Gramont, mizisien né issi lLa Rényon, mi san ou ossi ou la pans gouvèrnman la frans i pran pa nou o sèryé, pli pir, i kalkil nou sé konm mi di in band plansh pouri La Répiblik :zanfan batar si wi vé. Alé, adyé mizisien la pa koméla bann moun déor nora in méyèr opinion dsi nou. Mi s’anfou, mi profèr sé mwin ké néna in bon l’opinion d’mwin-épi d’mon bann kamarade-mé kékpar néna konm kékshoz i koinss, zot i pans pa ?


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus