Na ankor travay po la rosérs siantifik…

5 avril 2014, sanm Justin

Zot la antandi konm moin so plantèr zanana Sintane la pérd plid dé mil frui inn nuit ; alé rodé ou li la parti ékoul tou tson bann zanana ; é, in zanana lé pa in létsi ! Koman i fé po fane sa dan la natir, transport sa konm si lété in kamion touvnan i kapot dan in ravine, ni vi ni koni ?!

I fo ou na in gran frigo ! ou in gran marsé forin, lé paré po étalé : bonzour mésié, madame, viin voir zanana mésié letsi madame ; komans si zèr lo matin, midi fine vann inn éro, dé mil égal dé mil éro dan la pos.
Koman lo vré propriétèr i sar rokonèt son zanana ; li abit dan lèst ; son zanana la parti ou ? Dan lo sid ? lo nor ? louest ? Sinpièr ? Sindni ? Sinzil ? Tanpon ? Ou sa li sar rodé ?
Port plint ; la polis va pran son min kourant ; zournalis va pran foto ! Domoun va régalé, zot i inm fé divér.
Moin lapré koup mon manzé kabri, mi kalkil koman i rokoné in zanana volé ? Koman mi pé dir sa sé mon zanana ;ou sa lé pa lé miinn !

Zot i koné koman koméla i konfonn in kriminèl ? Ek son tras, son lanprint, in tas san si in mokèt la polis kriminèl i giny rolèv sa, dan laboratoir i trouv son kart zénétik ; son bann zasid aminé ; son ADN (Asid Dézoxyribo Nukléik) ; sa I karaktériz la persone ; i pran rink son saliv dan sa bous I konpar ék sak li la lésé si landroi son krim !
Fodra, in zour, plantèr i mark son zanana ék in produi pareyi ; in mark pérsonèl, konm son propr ADN.
Inn ti prélèvman dan lo zanana, ék in sring, vétérinèr, arborikiltèr va konèt toutsuit, sa sé mon zanana ! Sé toué mon volèr !Ar rann mon zanana ; rann mon zano la LIZA.
Na ankor travay po bann sersèr siantifik ; koméla volèr i fé travay nout koko !
Sé la mond alanvèr !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus