Nana plisk’asé pou fé lèv la ène dan nou

20 novanm 2017, sanm Justin

Samdi, dann mon modékri, moin la anparl la trète bann moun l’Alfrik dann in péi i apèl La Libye. Dopi zour-la in bann moun inportan an parmi bann z’aktèr kiltirèl la gingn l’okazyon pou kriy z’ot kolèr dsi sète afèr-la.

In pé la kriy z’ot kolèr par raport bann péi afrikin i fé pa arien pou anpèsh vann bann jenn konm zésklav. In pé la kriy z’ot kolèr par raport bann moun, afrikin zot mèm, i ashète bann jenn épi i ansèrv de zot konm zésklav kisoi zésklav domèstik, kisoi zésklav séksyèl, kisoi ankor zésklav pou tout sort mové sèrvis. In pé la di z’ot kolèr pars bann péi l’Afrik i anpèsh pa bann jenn travèrs gran-gran distans pou sèye alé dan in tèr soidizan promiz nana dann l’Érop.

Mé si té i falé rode lo pli résponsab la-dan mi pans banna lé dann l’érop, lé dann La Frans, lé dann l’Anglétèr épi tout bann péi la désid désann gouvèrnman Mouammar Kadhafi é an mèm tan détrui in péi roganizé épi lèss ban tribi voiyou fé règn z’ot loi in pé partou, é an plis ké sa fé tout z’ot mové z’aksyon.

I paré prézidan Sarkozy la désid fé in kou d’ékla dann péi-la, pou mark son manda. Pou kosa par l’fète ? Pou in konba pou la libèrté d’apré sak i paré -i komans par la libèrté épi i fini par in bann krime kont l’imanité, la trète épi l’ésklavaz. Pou kosa ankor ? Pars i paré Kadhafi té i vé tiliz bann rishès son péi pou fé in moné rant bann péi l’Afrik dé l’ouès pou atak lo sakré fran CFA… I pé di ankor l’avé in kont l’arzan rant La Libye épi La Frans dann tan-la…

Mé par l’fète pou kosa sa i déranj anou ? Nou rényoné ? Sinploman pars na in par dan nou lo san zésklav : l’ésklavaz avèk la trète la anpoizone plis san katrovin z’ané nout l’istoir é sa sé in n’afèr i fo pa ni obli. Pars nana inn par dan nou i sort l’Afrik é sé so par-la k’i doi révolté dan nou. Pars galman nana in sèl ras dsi la tèr : sé la ras imène é tout sak i ariv konm mové z’afèr nout bann konpatriyot, lé z’om, i doi révolit anou.

Nana plisk‘asé pou fé lèv la ène dan nou.

PadportLibyeRéfugiés

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus