
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
20 novanm 2017, sanm
Samdi, dann mon modékri, moin la anparl la trète bann moun l’Alfrik dann in péi i apèl La Libye. Dopi zour-la in bann moun inportan an parmi bann z’aktèr kiltirèl la gingn l’okazyon pou kriy z’ot kolèr dsi sète afèr-la.
In pé la kriy z’ot kolèr par raport bann péi afrikin i fé pa arien pou anpèsh vann bann jenn konm zésklav. In pé la kriy z’ot kolèr par raport bann moun, afrikin zot mèm, i ashète bann jenn épi i ansèrv de zot konm zésklav kisoi zésklav domèstik, kisoi zésklav séksyèl, kisoi ankor zésklav pou tout sort mové sèrvis. In pé la di z’ot kolèr pars bann péi l’Afrik i anpèsh pa bann jenn travèrs gran-gran distans pou sèye alé dan in tèr soidizan promiz nana dann l’Érop.
Mé si té i falé rode lo pli résponsab la-dan mi pans banna lé dann l’érop, lé dann La Frans, lé dann l’Anglétèr épi tout bann péi la désid désann gouvèrnman Mouammar Kadhafi é an mèm tan détrui in péi roganizé épi lèss ban tribi voiyou fé règn z’ot loi in pé partou, é an plis ké sa fé tout z’ot mové z’aksyon.
I paré prézidan Sarkozy la désid fé in kou d’ékla dann péi-la, pou mark son manda. Pou kosa par l’fète ? Pou in konba pou la libèrté d’apré sak i paré -i komans par la libèrté épi i fini par in bann krime kont l’imanité, la trète épi l’ésklavaz. Pou kosa ankor ? Pars i paré Kadhafi té i vé tiliz bann rishès son péi pou fé in moné rant bann péi l’Afrik dé l’ouès pou atak lo sakré fran CFA… I pé di ankor l’avé in kont l’arzan rant La Libye épi La Frans dann tan-la…
Mé par l’fète pou kosa sa i déranj anou ? Nou rényoné ? Sinploman pars na in par dan nou lo san zésklav : l’ésklavaz avèk la trète la anpoizone plis san katrovin z’ané nout l’istoir é sa sé in n’afèr i fo pa ni obli. Pars nana inn par dan nou i sort l’Afrik é sé so par-la k’i doi révolté dan nou. Pars galman nana in sèl ras dsi la tèr : sé la ras imène é tout sak i ariv konm mové z’afèr nout bann konpatriyot, lé z’om, i doi révolit anou.
Nana plisk‘asé pou fé lèv la ène dan nou.
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)