Elie Hoarau : « La fierté d’être le peuple réunionnais »
14 septembre, parPréparons le 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès
23 juillet 2012, par

La Rényon na in zoutiy i apèl la grate. In pé i di sa osi fangok : mi pans sa i doizète in mo malagash... touléka i diré i sonn konmsa. Donk la grate, sa in zoutiy bien nésésèr dann in jardin. Ou i pé tir mové zèrb, déplant in pyé kékshoz épi roplant ali, mète in pé fimyé, sansa inpé konpos san gaspiyé... Mé lé vré, la pa avèk li ou va fé gran-gran travay sof si ou na la pasyans é si ou lé pa pirat avèk out tan. In n’ot l’avantaz, li tyé pa la tèr, li tir pa lo touf par dsou pou armète ali par dsi. Boudikont, ou i pé an avoir in zoli zardin èk sa.
Pou kosa mi anparl de sa ? Pars, toulézour, mi vien pou dir azot nou lé kapab fé késhoz avèk nout péi, dévlop ali, aranz ali bien pou bann Rényoné, sak zordi, sak va vni domin épi apré-apré. Mi koné pa bien si i ansèrv in n’afèr, mé mi kroi épi mi pans sirtou sé in n’afèr k’i fo fé. Sé mon dovoir pou disa, zour apré zour.
Bon ! Mé kosa moin na pou dir azot zordi ? Donk, samdi matin, dann mon vyé kok loto, mi roul dsi la rout. Lo radyo i fé in pé krin-krin mé i fé arien. Mi antann dsi France-Inter in zournal loutremèr. Dabor i anparl la saleté in pé la fé dann in légliz Sin-Pyèr épi i donn in nouvèl la Guadloup. I di la-ba in sosyété la déside fé in patinoir. Toutsuit mi pans in pé lé fine tonm dsi la tète. Kosa bann Guadloup nana pou fé èk sa ? Mé mi akout ankor, é sé la, mi antann i fé in patinoir avèk in matyèr i apèl poli-éthylène. Ousa i tir matyèr-la ? I tir sa dann kann... Kann, nana osi sa La Rényon, é i pé fé in bonpé z’afèr èk sa. Donk, ala ankor si ni vé in rosours pou plantèr é in moiyin anplis pou dévlop La Rényon.
Arzout èk sa, moin la anvi rapèl azot in zistoir. In vyé zistoir ! Doktèr Raymond Vergès — sa té in moun kalifyé sa ! — l’avé mont dann mon kartyé pou fé in rényon. Aprésa li la vni mon kaz. Mon papa té apré bandé konm d’abitid kan li parl bann gro, bann rish, bann profitèr. Li té i roprosh zizinyé té i pèy ali son kann par shikète. Li téi di : « Ashté mon kann, apré débrouy azot, mé moin sar pa la pou aspèr azot pou ashté mon nésésèr ». Doktèr Vergès la ékout ali bien épi la di : « Félix — mon papa téi apèl Félix — ! dann kann nana tro z’afèr pou tiré, é lé normal bann plantèr i gingn zot par dsi tout sak i tir. I fo sirtou pa fé konm ou i di ». In moun saj, in moun kalifyé gramoun-la !
Justin
Préparons le 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès
Mézami mi panss bonpé rant nou la fine antann parl moring, la plipar rant nou i koné sa sé in kalité léspor d’konba nout zansète zésklav sansa (…)
In kozman pou la rout
Mobilisation pour sauver nos derniers emplois productifs
Pour l’Union européenne ; l’octroi de mer est contraire à son Traité
Le monde a changé et les institutions internationales doivent changer avec lui
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?