Néna ankor d’lo sou l’pon pou fini avèk la kolonizassion

8 out, sanm Justin

Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la vni indépandan.

Konm zot i koné in pé la fé la guèr pou sa, d’ote la négossyé épi la gingn zot dékolonizassion. Lété si tèlman sèryé ké l’ONU la mète anlèr in droi internassyonal la dékolonizassion. Mé si an gro sé kékshoz la marshé i rèss kant mèm déssèrtin péi i réklam ankor zot dékolonizassion.

Souvan, dann témoignages ni parl bannzil chagos : in bannzil l’osséan indien lété sou ladmiistrassion lil maurice é lé pankor dékolonizé san pour san ziska zordi mèm si néna in lakor rant la GB épi la répiblik maurice mé bann léktèr nout zoinal témoignages i koné bien sa épi i suiv l’afèr pa-za-pa ;

Ni koné galman bann zil z’épars dann kanal mozambique ; Sa i apartien normalman Madagaskar mé Ziska zordi La franss i blok sète afèr-la konm i blok Mayotte. San obliyé La palèstine avèk tout bann krime i komète laba é sa ossi bann léktèr témoignafges i suiv sa.

Néna dé troi somenn dann la mèr méditerrané l’ariv in gro problèm rant Maroc épi l’Espagn pou dêvil, inn i apèl Ceuta, épi l’ot Mellila.

Mi arète tèrla mé néna kant mèm in bonpé mpéi léapré rodee zot lintégrité lo l ’anssien puissans kolonyal i rofiz roko nète.

Biensir shak foi la sityassion lé konpliké avèk bann problèm la migrassion ilégal, néna galman bann problèm la drog é sré pa étonan si in zour ; la guèr i pète ankor rant déssèrtin péi.ni koné oussasa lé ruiskab arivé mé kan ni koné pa..… Si ni azoute an pliss bann péi néna zot rovandikassion téritoryal ni konpran bien la pé san pour san lé ankor lwin pou arivé ;

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus