Néna ankor pou réklamé dann noute sosyété, ankor pou rovandiké

20 mé 2021, sanm Justin

Mézami dann noute péi La rényon zordi ankor néna in kantité zafère pou réklamé é pou mwin la réklamassyon, donk la rovandikassion, sa sé kékshoz lé pa fini pou nou é pé s’fèr pou ankor plizyèr zénérassion. Koze èk zot kèr zot mèm é di amwin si lé vré, si lé pa vré. Pou mwin sa lé vré, san pour san.

Mé antansyon, mi vé pa anparl sa dann in sanss individyèl mé plito dannin sanss kolèktif. Mi oi bien bande groupe rélklamé, konm mi oi noute pèp rényoné rovandiké. Kossa néna pou rovandiké ? In ta avèk in paké. Mwin lé fine di mi mète pa mwin dsi lo plan individyèl, pars mon tanpèrman i invite amwin plito a kontante sak mwin néna plito k’alé domande sak mwin na poin. Mé sak mi aplike amwin mi aplike pa mon bande frère épi mon bande sèr.

Kossa mi vé di par-la ? Oussa in n’afèr konmsa i pé vnir ? Mézami, mwin la viv dann in tan, épi dann in landroi toulmoun téi koné toulmoun, é anpliss konm mon zorèye lété pointi, mwin té i antand mon paran konm d’ote rakonte zafèr demoun l’avé poin. Demoun mizère si zot i vé, pars la mizère mwin la zamé konu pou moin-même mé pou lé zote, an kantité, in ta avèk in paké.

So matin mi pran lo kar é néna in jenn, in linze koulèr shov-souri dsi li. Kontrol dann kar é biensir i bosh ali. Li sèye ésplike son ka, mé arien pou fé. Momandoné lo bande gardien i amenn ali déor é la fé alé ali a pyé pliss pétète dé shoz mwin la pa vi. Kan mwi té i oi ali éspliké, dsu son figuir mi oi li l’avé in ère domand souplé, mé pa réklamé. L’èr-la dann mon tète l’avé lidé konm koi lo droi lé pankor assé dévlopé é dann transpor, konm dann toute, néna pou fère.

Néna pou réklamé, néna pou rovandiké. Mi rève d’in sosyété lo droi d’moun lé pli dévlopé ké li lé. Mi rapèl in zour demounla domande in kamarade si li lété pour sansa si li lété konte lo maryaz homo. Lo kamarade la réponde, si sé pou dévlope in droi, étande ali, li lé pour. Lo droi d’moun sé sa mé zami, souvan li komanss an pti apré li vien pli gran : in pti plass pou rakokiyé, apré ou i détande in pé lo bra, lo zanm, lo kor ziska trape l’égalité.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus