Néna in fasson kapitaliste pou fé lé shoz, é in fasson a lékonomi-in fasson dévlopman durab

9 avril 2021, sanm Justin

Kan lété apré diskite dsi la route litoral épi lo tram-train, mi souvien souvan dé foi mwin la antann Paul Vergès dann son konférans de prèss é mi trouvé drol ké lo bann zoinalis san afronte ali an dirèk, téi fé oir zot té i partaz pa son poinvizé.

Mi rapèl in zour nout kamarade té apré ésplik koman téi sava fé lo train épi avèk lo bann galé épi lo bann débri fé la route litoral. Koté mwin l’avé in zoinalis té apré grongn grogné, é kan lo gramoun téi fini li téi parl lékonomi d’bou d’shandèl. Mwin la antann sa ossi kan i téi travaye Témoignages é li té apré fé in kalkil savan dsi lékonomi d’papyé é la ankor mwin la antann innn dir sa ankor in lékonomi d’boute bouzi.

Kan li la di amwin kalkil in forma pou fé in rovi-dann tan-la mwin té i yèm bien fé bann rovi téi dir pa lontan mé téi kontante amwin avèk mon band kamarade. Kan win la di lo forma, gramoun la kalil in kou avèk son pti papyé, son lékritir ron, li la di : bravo ! konmsa ou i gate in fèye dsi dis é, dis fèye dsi san, sinkante fèye dsi sink san.L’èrla mwin la komans konprann kossa i lé in lékonomi boute la bouji.

Aprésa kan li téi ésplik i fo komans par fé la voi pou lo trin é lo sipléman d’galé lété bon pou fé la route kate voi dsi 14 mète otèr. Mwin la pa di arien, pars mi koné lo kapassité d’lo boug é dann mon kèr ; mwin la pans si li di sa, sé k’li néna in sogré bien gardé dann son tète épi ki s’i frote s’i pik é zordi kan mi antann lo trikmardaz la nouvèl route litoral, mi di dann mon kèr, avèk in shèf konm gramoun-la la route nora pa arète dann milyé.

In fasson kapitalis oir lé shoz : opliss wi gapiye, oplis wi gingn la moné, éin fasson durab : i gaspiye pa la nature pou fé in travaye konsékan. Zordi ni oi sa lé vré san pour san.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus