Néna sak i rogar la linn, néna sak i rogard lo dwa !

12 mé 2015, sanm Justin

Mandoné mwin té parti travay déor, lwin-lwin, konmp i di dan péi la fré. Dann travay navé dalon in pé partou, fransé a ou, fransé do franss mi diré, martiniké a ou gwadloupéin a ou guyané a ou, kalédonyin a ou, tout kalité domoun, mé tout fransé boudikont vik té dann ladministrasyon. Mi ésplik pa zot kèl rishèss pou nout tout, parl pi pou lo kozé. Donkalor shakinn té i parl son landrwa ousa li sort, té i vant son péi ousa li lé éné, tousala. Kont si mwin pou vant la myinn.

Souvan dé fwa nou té kass lé kui rantronou osi. Kisa péi lé pli dovan lin a lot ? Kisa péi lé pli bandé ? In manièr a nou pou éspliké koman ni viv shakinn nout kaz. La zordi si mon dalon gwadloupéin té an vizavi d’mwin, lé sir mwin noré antann a li. Ti wa ti mal, nou néna lo pli gran mémorial di mond ryink pou lésklavaz. Ou na sa ou ti mal ? Lé vré pou vréman lé grandioz lo zafèr. Lo prézidan Hollande la inogir lo moniman dovan in takon prézidan afrikin, sé pou dir koman sa lé inportan pou bann gwadloupéin, pou bann moun la karaib pou nou tout boudikont.

Lo pli gran mémorial di mond pou lésklavaz. Sa lé bazé an gwadloup. Banna la fé, banna la antann pou fé. La fé sa dann in por, la fé sa lanplasman in vié lizinn.A nou osi nou té dwa awar nout gran mémorial, nou té apèl pa konm sa, shakinn son shakinn, pou nou noré été nout Mézon de Sivilizasyon é de linité réyonèz. Kisa la trouv sa ? Kisa té vé fé ? Ou na rézon dalon gwadloup, zordi mi dwa rokonèt, zordi ou lé dovan. Sanm pou mwin, a nou plitar nou va romord nout dwa. An parlann dwa, néna sak i rogard la linn, néna sak i rogard lo dwa.

PadportMaison des civilisations et de l’unité réunionnaise

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus