Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
8 séptanm 2025, sanm

Figuir azot fitintan, in Prézidan La Répiblik, la désside fè in zétazénéro l’outre-mèr é konm toute zétazénéro in bonpé d’moune la done zot poinn-vizé dsi sak i éspass dann zot péi, dsi sak i marsh pa, bien, dsi sak i marsh, dsi sak i fo konsèrvé, dsi sak i fo shanjé. Si ni rapèl bien noute listoir d’ Franss, ni koné kossa lété zétazénéro : dizon sé la rényon d’in lassanblé avèk bann roprézantan lo Klèrgé, bann roprézantan la noblèss épi bann roprézantan lo tiers-éta… Zordi bann zistorien i rokoné sa konm lo komansman La Révolission franssèz.. Avèk labolission bann privilèz, la néssans la nassion fransèz épi konm i di bann nouvèl zinstitission pa pou in roiyome mé pou in répiblik.
Mi di sa, pars si Lo Prézidan dann tan-la, la désside sa, si li la apèl sa bann zétazénéro l’outre-mèr, sa i vé dir, mi panss, dann son tète, bann péi l’outre-mèr l’avé bézoin d’in révolission. Pars lé shoz téi marsh pa konm k’i fo, pars a koté sak téi marsh é lo bann voiyan lété prèss o vertr, l avé galman sak téi marsh pa é lo bann voiyan lété kazimlan o rouz. Paris pou li fèr lo bilan sète étazénéro-la. Mi rapèl bien kan léspozé lo Prézidan lété fini, Paul Vergès la di li lété kontan oir l’éta modifyé son poinn-vizé dsi loutre-mèr é an partikilyé la parl lo dévlopman oto-santré épi bonpé zafèr é an parmi l’avé anparl lo rokritman bann kade dann l’outre-mèr é l’avé di ka in « lokal » néna la konpétanss i fo rokrite ali é pa in moune téi sorte déor ?
La movèz shanss Prézidan-la la mète an plass in gouvèrnman la okipe son tan pou sabote laplikassion son bann zidé. La malshanss li la pèrde zélékssion prézidan é sak la ranplass ali té in sossyaliss, bien anmitouflé dann son kostime néo-kolonyal. Malshanss pou nou Paul Vergès la pèrde zélékssion épi son ban réform lété arété nète. Si tèlman k’aprésa l’ariv sak ni koné avèk in manda Hollande, avèk 2 manda Macron é zordi la fine dévir lo do avèk sak Sarkozy — in om de droite — l’avé propoz pou bann péi l’outre-mèr… In bann réform Paul Vergès si mi tronp pa l’avé apréssyé.
Astèr i pé dir akoz la mète in moune déor konm réponsab lo PRMA olèrk pran in rényoné parétil bien kapab fé lafèr ébin sa lé marké dann la politik néo-kolonyal é tou mé sa lété ékri d’avanss dann la vi politik noute péi.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)