Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
13 désanm 2024, sanm

Mi sorte lir in lète Maurice Gironcel la ékrir dann Témoignages yèr é dann lète-la li di kékshoz, mi panss ni doi intéroz anou dsi : li di toulmoune i pé zète dakor dsi l’essentiel…
Astèr kan mi sava rogarde dann mon téléfone — néna myé konm diksyonèr mé mi pé kontante amwin avèk sa pou zordi — mi oi léssanssyèl sa i vé dir kékshoz inportan, kékshoz i pé pa s’anpassé si i vé fèr in n’afèr itil. Ni pé di ankor sa la pa in détaye. Li sré mèm kékshoz kapital.
Astèr kossa i pé z’ète kapital pou noute péi dan léta li lé randü ?
Déza ni pé dir noute péi — son lékonomi an promyé — lé dann la kriz é dopi in boute tan. In bonpé lantropriz lé riskab fèrmé ; néna pré d’la moityé lé dsi la movèz pante. Ni pé dir ankor néna tro d’shomaz dann La Rényon : in sinp koudèye dsi dsi bann linskripssion dann pole anploi i pé ransègn anou. Ni pé dir ankor néna la mizèr é souvan dé foi dann noute zoinal ni anparl sa. Néna lanvironeman, néna la formassion,.. Donk néna toute sak parti kominiss mé pa solman i amonte lo doi konm voiyan o rouz dopi touzour.
Toussala lé inportan mé kossa i lé léssansyèl ? Sak i doi égzisté é ni pé pa s’anpassé si ni vé noute péi épi son bann zabitan i antir azot konm k’i fo. Mwin mi diré sé toute sak i fo pou k’noute péi i koné in vré dévlopman.
Mé kissa i doi désside sak lé éssansyèl ? Souvan dé foi noute kamarad Maurice i di i fo in plan rényoné, fé par bann rényoné, pou bann rényoné. Mi panss ni pé dir na pwin d’plan zordi é sirtou pa fé par bann rényoné pou bann rényoné… sa in gran féblèss pou lo péi. Ni pé fyé dsi gouvèrnman pou sa ? Ni pé fyé dsi in Prézidan ?
Mwin la romarké sé in an avan li sava ké lo Prézidan i propoz in plan : Kissoi Sarkozy avèk son diskour an novanm mèm pa in avan li dégaj. Kissoi Hollande avèk son légalité réèl, kissoi ankor Macron, son dézyèm manda i tir dsi la fin é li la pankor propoz anou kékshoz sèryé… Macron avèk sèryé sa i rime pa ansanm. Mézami in Prézidan sa i disparète épi i anparl pi, gouvèrnman lé parèye. Lo pèp i shanj pa li é li lé atann in dévlopman dirab. Pars nou la touzour rate noute dévlopman ziska zordi.
Noute parti — pars li lé kominiss é rényoné, i réklam touzour in rényon toute bann fors viv mé i fo dir zordi lé z’inn avèk lézot néna tandanss ral la kouvèrte pou zot. In mové zafèr ! La pa konmsa nou va nyabou mète noute péi dsi shomin lo dévlopman.
A bon antandèr, salu !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial