Ni pé pa lèss noute rossours dann misoukante : nout lor vèr i mérite myé ksa !

7 zwiyé 2022, sanm Justin

Mézami,
Si zot i suiv in pé band diskissyon dsu la kann, zot la sirman antand parl troi shoz : Kann pou fé dosik, kann pou fé lénèrji, épi kann pou fé lo ronm. Ni pé di sé déza kékshoz, mé par raport sak kann i pé done anou nou lé blijé dir nout lor vèr lé sou-dévlopé…

Fransh vérité, si konm i di i pé fé par-la san sinkante produi avèk kann, nou lé loin d’mète nout kann an valèr konm k’ i fodré. Mèm bio-karburan ké ni ansèrv issi pou sèrv boushon alimèr pou lizine léstrésité boi rouj ni fabrik pa. Ni pé ankor parl légo, parl kouvèr bio-dégradab, ni pé ankor parl boushon mé sinploman anparlé pars issi nou lé pa ékipé pou fé dé shoz konmsa.

Ni fé pi bagapan, ni dévlope pa in lindistri shimik avèk noute mélass, nout bagass li mèm lé sou-ansèrvi, ni koné pa fé vèrni, ni fé pa la levur, ni fé pa arien avèk fèye kann é pli grav nou na pwin — d’apré sak mi koné laboratoir pou étidyé toute nout rossours é zot transformassion… Kaziman zéro dann la sukro-shimi, kaziman zéro papyé zéro karton zéro kalbass, plastik biodégradab, ano lignë mor é antéré. Pou lagrikiltir lékume é arienk sa, la nouritir pou zanimo a pène. Onte pou sak néna la klé dan la min é i yinpabou tourné !

Mé antansyon, ni koné déza in bon réyon la dsi par nou mèm é nou lé pa toussèl dsu la tèr pou travaye kann : zis koté nou néna Moris, épi néna l’Inde, néna Brézil néna Kuba, L’amérik, Vietnam, band péi l’Afrik… donk sak ni koné pa ni pé aprande avèk lé zot ziskatan ké nou mèm ni dévlope nout séktèr roshèrch dsu la kane.. Par nou même pa par in Téréos é par bande sèrvo parèss ki panss arienk brade nout varyété kann.

Biensir mi lans pa mwin dann sak néna é sak néna pwin issi pars mwin la pèr afish mon lignorans toute sak i fé issi La Rényon… Mé la pa mon fote si nou lé pti bra konmsa par raporte noute lor vèr. La pa mon fote si noute plantèr konm indistriyèl i fé pa konète anou toute sak i pé fèr avèk noute kann é i tourne an misouk dsi zot mèm san fé valoir nout rishèss dann noute prop lopinyon piblik… Mi rode in linstitu kann issi la Rényon é mi trouv pa. Mi rode in départman kann dann nout linivèrsité é mi trouv pa ; mi rode in lofis kann — konm néna in lofis la lang é mi oi pas shé nou… Mézami, ékoute amwin bien, ni pé pa kontinyé lèss nout rossours dann lignorans konmsa. Foutor d’in sor, bate in pé tanbour la dsu é fé konète bande rényoné kossa ni pèrde kan ni mète pa vréman nout prodikssyon kann an valèr.

A bon ékoutèr-Salu !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus