Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
7 zwiyé 2022, sanm

Mézami,
Si zot i suiv in pé band diskissyon dsu la kann, zot la sirman antand parl troi shoz : Kann pou fé dosik, kann pou fé lénèrji, épi kann pou fé lo ronm. Ni pé di sé déza kékshoz, mé par raport sak kann i pé done anou nou lé blijé dir nout lor vèr lé sou-dévlopé…
Fransh vérité, si konm i di i pé fé par-la san sinkante produi avèk kann, nou lé loin d’mète nout kann an valèr konm k’ i fodré. Mèm bio-karburan ké ni ansèrv issi pou sèrv boushon alimèr pou lizine léstrésité boi rouj ni fabrik pa. Ni pé ankor parl légo, parl kouvèr bio-dégradab, ni pé ankor parl boushon mé sinploman anparlé pars issi nou lé pa ékipé pou fé dé shoz konmsa.
Ni fé pi bagapan, ni dévlope pa in lindistri shimik avèk noute mélass, nout bagass li mèm lé sou-ansèrvi, ni koné pa fé vèrni, ni fé pa la levur, ni fé pa arien avèk fèye kann é pli grav nou na pwin — d’apré sak mi koné laboratoir pou étidyé toute nout rossours é zot transformassion… Kaziman zéro dann la sukro-shimi, kaziman zéro papyé zéro karton zéro kalbass, plastik biodégradab, ano lignë mor é antéré. Pou lagrikiltir lékume é arienk sa, la nouritir pou zanimo a pène. Onte pou sak néna la klé dan la min é i yinpabou tourné !
Mé antansyon, ni koné déza in bon réyon la dsi par nou mèm é nou lé pa toussèl dsu la tèr pou travaye kann : zis koté nou néna Moris, épi néna l’Inde, néna Brézil néna Kuba, L’amérik, Vietnam, band péi l’Afrik… donk sak ni koné pa ni pé aprande avèk lé zot ziskatan ké nou mèm ni dévlope nout séktèr roshèrch dsu la kane.. Par nou même pa par in Téréos é par bande sèrvo parèss ki panss arienk brade nout varyété kann.
Biensir mi lans pa mwin dann sak néna é sak néna pwin issi pars mwin la pèr afish mon lignorans toute sak i fé issi La Rényon… Mé la pa mon fote si nou lé pti bra konmsa par raporte noute lor vèr. La pa mon fote si noute plantèr konm indistriyèl i fé pa konète anou toute sak i pé fèr avèk noute kann é i tourne an misouk dsi zot mèm san fé valoir nout rishèss dann noute prop lopinyon piblik… Mi rode in linstitu kann issi la Rényon é mi trouv pa. Mi rode in départman kann dann nout linivèrsité é mi trouv pa ; mi rode in lofis kann — konm néna in lofis la lang é mi oi pas shé nou… Mézami, ékoute amwin bien, ni pé pa kontinyé lèss nout rossours dann lignorans konmsa. Foutor d’in sor, bate in pé tanbour la dsu é fé konète bande rényoné kossa ni pèrde kan ni mète pa vréman nout prodikssyon kann an valèr.
A bon ékoutèr-Salu !
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture