
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
2 désanm 2019, sanm
Mé zami, skiz amoin ankor in foi zordi si mi parl avèk zot la késtyonn l’anvironeman avèk son bann mové épi son bann bonnouvèl. Pars néna l é z’inn épi lé zot.
An parmi lo bann mové nou l’aprann l’Amérik i rode poz son pate sal dsi lo pol nor épi lé z’anviron. Sé konmsa zot l’aprann in drol zafèr : mésyé Trump in danzé niméro in, la propoz Danemark pou ashté In gran péi i apèl Groenland, tousa sinploman pou mète lo péi an ésploitasyon par bann kapitalis internasyonal. Pou l’instan i paré Prézidant Danemark la anvoye ali baladé mé kosa va spass dann l’avnir pars tout in bann rastakouèr lé apré baz dsi in réshofman la tèr bokou pli for ké lo in poin édmi téi baz dési ziska zord pou mète la min dsi bann rishèss lo mond antyé.
Par l’fète si zot i suiv in pé l’aktyalité lo réshofman i anparl troi dégré édmi, é mèm ziska kat dogré édmi. Pétète mi tronp mé moin la antann dir désèrtin lorganis i fé déza son bann sipozisyon dsi kat dogré sink pou nout péi La Rényon é kroi pa sa i kass somèye bann kouyon oui ! An kontrèr zot néna bon somèye. Tazantan néna in zil dann Maldiv i pran lo fon. Tazantan i di lé posib bann vil konm Mombaye épi d’ot gran vil ankor zot kont lé bon pou dolo noiye azot. Alon pa obliye Paul Vergès épi d’ot ankor la tir signal d’alarm é la plipar d’tan bann tète zèf la pran azot pou bann moun i rèv évéyé.
Mé zami, lé domaz, lé bien domaz ni rapèl pa sak in ta épi in paké bann sipèrintélizan la di kan bann lansèr d’alèrt la komans di in n’afèr konmsa pars si zot la manti la dsi, akoz zot i kontinyéra pa manti dan d’ot zafèr. An touléka, lé posib mon kozman lé initll pars kan avèk d’ot mi di si i gngn pa la bataye kont lo réshofman klimatik lé mèm pa nésésèr ranport d’ot konba ni sipoz lé plisk’inportan.
Ni sort aprann la zénèss i vé déklanch in grèv mondyal kont lo réshofman é sé in n’afèr a suiv pars si néna in kon nouvèl sé bien sète-la. Zordi ni sort aprann dann l’Ethiopie i sort plant plis in milyon é d’mi pyé d’boi dann 24 èr. D’ ot péi konm l’Ind, ko nm La Shine, épi d’ot la déklansh bann zopérasyon konmsa. Dann in péi i apèl Kameroun gouvèrnman i sort désid in létidyan i pé pa gingn son diplom définitiv si li la pa plant kinz pyé d’boi : in goute d’o dann in vèr ? In sinbol ? Pétète ! Mé pé sfèr la pa in goute d’o initil.
Mon bann konpatriyot, nou la pans nou lé a l’ékar lo réshofman klimatik - nou la pans sa la pa in n’afèr va toush anou. In l’érèr, in l’érèr grav é si ni fé konmsa sa i ariv ar pa nou. Alé oir sa v ‘ariv anou sirman : ni pé kashyète déyèr nout ti doi sa i ansèrv ar pa de rien.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)