Ni pé z’ète pou La Rényon libr, konm pou La Frans kan èl lé libératris !

18 zwiyé 2016, sanm Justin

In zour moin la di in kamarad, sanm pou moin, si ni vé avansé, i fo ni baz dsi nout bann poin for é an parmi nout poin for nan nout l’idantité rényonèz. Pa li solman mé dsi li forséman ! Li la réponn amoin si moin la romark dann l’euro demoun d’isi té i vant zot lé fransé. Moin osi moin la antann sa in moi d’ ran.

Solman mi di ali, demoun i fé lo fyèr kant mèm avèk drapo rényoné. Zot i anparl souvan mète La Rényon anlèr ! zot lé fyèr d’ète rényoné ! Zot lé fyèr kan in rényoné i fé valoir anou kisoi dann l’éspor ! kisoi dann la mizik ! kisoi ankor pou la boté nout péi !

Sa i ramenn amoin dann tan in pé té pou fé avans la lang kréol, in pé téi koné arienk la lang fransé, alé oir lé posib ète pou inn épi pou l’ot an mèm tan. Kon m lé posib ète fransé épi ète rényoné an mèm tan. Nou na dé l’idantité é la pa pli mové konmsa !

Sa i ramenn amoin dann tan la pèryod bann fran kréol rant 1830 épi 1835. An parmi l’avé inn téi apèl Robinet de La Serve é li té i di li nana dé patri : in gran patri i apèl La Frans-li la pran lé z’arm pou défann sa !- épi in n’ot i apèl La koloni dann tan-é li la parn lé z’arm pou vanj pou sète-la.

Moin osi mi pans konmsa é vanj pou La Rényon lib, sa i vé pa dir mi tourn lo do avèk La Frans kan èl lé libératris.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus