Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
23 décembre 2011, par

La Rényon nana, dan lé-o, konm dan lé ba, in bann l’androi éksépsyonèl, gayar pou vizité, épi inportan, konm di lo kont, pou nout bio-divèrsité. An parmi tout se bann l’androi, nana l’étan Sin-Pol. Mi koné pa si zot lé konm moin, mé kan mi ariv dan l’androi-la, moin k’i sort pa la, moin na konm l’inprésyon moin lé dan in n’ot péi... èk in patrimoine istorik bien rish, èk in rézèrv inkroiyab pou nout bio divèrsité. Lo pli gran sirfas dolo nana La Rényon èk son kat san karant sèt éktar, son san sinkant é in varyété bann plant. Arzout èk sa vint-uit varyété zoizo rar konm bann éron vèr, bann kay la Shine, poul d’o, papang é tout sak i sansui. Armèt ankor èk sa bann poison, bann z’insèk é in gran rézèrv gronouy. La vi la-dan i grouy !
L’androi lé si tèlman frazil ké la désid protèz ali. L’ané 2008, la désid klas ali an parmi bann rézèrv natirèl nasyonal, pou anpèsh demoun détrui so l’androi-la épi okip l’anplasman la natir, détrui bann z’éspès protézé, é pou finir, avèk lo tan, avèk déga, fini par éfas ali dan la zéografi La Rényon. I pé aplodi désizyon, pars moin mèm, moin la fé lo tour l’étan plis inn foi, é shak foi moin la trouv péi-la, té in péi nouvo pou moin, mé in péi i fo rant anprékosyon si tèlman mi san li lé frazil. Moin la fé l’tour par bo tan, moin la fé l’tour dann mové tan... kan moin la gingn fé, pars dé foi, mèm la otèr d’lo i mont tro pou gingn travèrs an sékirité.
L’èr-la, si i ékout demoun l’androi, i antann touzour inn dé kozman konmsa. Demoun i di, dopi bann z’azon épi bann papirus lé klasé, lé protézé, l’étan l’apré konm étoufé. Pli pir, sanm pou zot, kan i di k’i vé protèz la natir, i konsidèr lo moun konm z’étranzé. Z’étranzé pou dégajé ! Vitman, demoun i trouv pi zot plas. Zot na l’inprésyon désèrtin moun étranj i koné zot l’androi par l’élikoptèr, donk i koné pa pou vréman, i koné pa a-fon, avèk tout zot bone volonté, l’apré tyé zot l’étan. La natir na son plas, dakor ! Mé lo moun la-dan ? Noré poin, konm k’i diré, in nouvo l’ékilib pou trouvé ?
Justin
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)