Nou la bézoin in vré pouvoir rényoné issi La Rényon.

11 févrié 2021, sanm Justin

Matante Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité ,fransh vérité m’a dir aou, mi konpran pi kossa zot i vé pou vréman. Lontan nou lété départman solman, zordi nou lé réjyon, nou lé galman porté dsi la kart l’érop. Sa i sifi pa zot sa ? Sa i sifi pa zot pou fé pass zot projé azot ? Oussa zot i vé alé zot la, si la pa dann lavantir. Si lo bann tèks néna i pé pèrmète ariv a zot bi kèl sé ankor zot lintansyon kashyété ? Mon nové, léstatu nou néna i pé pèrmète anou trap nout dévlopman, kossa i vé an kor ? Si lo problème sé sète in konba politik ébin i fo amenn konba-la ké lo méyèr gagne. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou réponse :

Mon vyé matante ki koz toultan la boush rouvèr... Matante lé vré dopi 1959 nout éstatu la shanj in bonpé san ariv à pèrmète anou kant mèm égzèrss nout droi konm ki fo. Alon pran konm légzanp la maladi kovid :
- Moi d’mars 2020 maladi-la té pankor trap La Rényon,malgré sa gouvèrnman la aplik anou son konfineman.Initilman konm wi koné.Si nou l’avé nout mo pou dir nou nora di non.La pa domann anou nout poinnvizé pars nou néna okin pouvoir pou sa.
- Momandoné, toulmoun la konpri -é l’oms i donn bon konsèye la dsi- si i tienbo pa séktèr l’aéropor Roland garros, ni fonss droite dann mir é nou lé pri dann la kol la maladi : sé sak l’arivé é zordi nou lé dann trin k’wi koné. Si nou l’avé in pouvoir sa noré éspass otroman.
- Koméla, Mayotte é bann mayoré lé dann danzé la maladi, la pa domann anou nout poinnvi pou sharj bann malade laba, épi amenn azot issi. Néna 2 l’aviyon sanitèr i ariv issi zour pou zour alé oir noré pi fé in l’opital militèr. Sa noré bien aranj banna sa, épi nou an mèm tan.
Ni pé ankor azouté gouvèrnman avèk la proféktir i pran bann désizyon é li gingn pa fé apliké. Sé pou sa mi panss in vré pouvoir pou nou,sa lé néssésèr pou défann lintéré in péi lé a dismil kilomète La franss . Tok ! Pran sa pou ou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus