Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
22 zwiyé 2014, sanm

Dépi kektan, mon vi lé antouré par la mor ; lé vré, sa va ariv nout tout mourir in jour, nou poura pa évit sa ; nésans, kroisans, viéiés (po sak i dépas in sertin laj), mor ; nout tout, kréol i di : « nout tout na pas par la ».
Mé parfoi lé in pé brital ; ou lé a demandé, kèl lé méyièr ? Mourir britalman ? Mourir lantman ; tout sé mourir kant minm ; zot la antandi tou lo problém leutanazi ; savoir si din sertin degré d soufrans, koma profon, si i vo pa mié otoriz eutanazié, sétadir done o malad in doz drog létal (mortèl).
Zordi monn ti fi na 11 zan ; él na poin la sans ; kan él la giny 5 kan, son tati (mon sèr-58 tan) atin din kansèr, i tiin fèt sa, kanping létansalé, o lié rant lopital po la shimio ; 3 zour aprè, décé.
Ièr, in kamarad, provizèr rotrété (73 zan), i sar fé in partid boul lentrédé, na la fèt shoka, kriz kardiak, tantativ réanimasyon, désé, alor ké, avan ièr, nou té apré koz si lo droi la rotrèt, bien boir, bien manzé.
Na minm pa in moi, mi té sar fèt lo santenèr inn kouzine, la radio : « on nou pri danonsé le désé de Maximin... » oté, sé mon kamarad, parin mon garson, a moin parin la siinn : la trouv a li mor dan son kaz, 4 zour aprè, kriz kardiak !
Mi parl pa zot lo kamarad lo parti, lo mardi ni domann son nouvèl, bon, la santé lé pa tro for, mé baya, mourir minm pa 48 ér aprè !
Bin, sa i fé bokou.
Koté kamion mon voizin entrepreneur, mi ékout avi désé, la pa anons lo désé mon dalon provizèr-moin la konu a lu Polinézi, li lé marié ék inn Hoarau Rivière du Mat.
Désé, nana oui ; tout laz ; tout landroi ; défoi ou la anvi antann bann nésans... sinon, oua kroir in zour nora pi domoun si la tèr bon dié.
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial