Nou lé kapab !
Akoz i karsèr anou konm sa ?

14 août 2013, par Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’éternité,
Mi pist azot dopi in pé d’tan é mi konpran bien sak zot i vé fèr : zot i sor par la port, mé zot i rorant par la fénèt. Pétèt vi konpran pa bien sak mi vé dir ? Mi vé dir sinploman zot i fé bann rovandikasyon sinp, onèt, mé sa sé in atrap kouyon. Pou kosa ? Pars an vérité, zot i vé shap avèk la dépandans par rapor la Frans. In légzanp ? L’otonomi dan l’énèrji. Zot i di lé posib pou La Rényon èt otonome pou l’énèrji, donk produi tout l’énèrji nou la bézoin san èt dépandan par rapor bann sosyété pétrolyèr — in bann sosyété bien amaré avèk la Frans épi l’Erop ; konm sa zot va gingn dir : nou Rényoné, nou lé kapab fé nout l’énèrji par nou mèm, donk zot va domann pou kas la kord avèk bann sosyété fransé épi éropéène. La pa sa mèm i apèl lo séparatism ? In n’ot l’égzanp, l’otosifizans alimantèr. Zot i di nou lé kapab produi tout sak nou la bézoin dsi lo poinn vizé l’alimantasyon, donk koup lo pon avèk bann sosyété inpor-éspor. Aprésa zot va di : nou lé kapab nouri nout popilasyon, donk alon koup in pé la kord. Koupé, apré koupé, ziska lo zour va domann la séparasyon avèk la Frans ; solman, malérèzman pou zot, dan la Frans la-ba, gosh konm droit i vé pa sa, i propoz l’intégrasyon, é zot i vé zot i vé pa, va rès konm sa. Sak lé pa kontan i pran konstan. Tok ! Pran sa pou toué !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
Lé drol, moin lé près dakor èk ou, mé soman mon konklizyon la pa parèy. Ou i oi matant, si mi vé lo dévlopman pou La Rényon, sé pou kas la kord avèk lo sistèm néo-kolonyal épi l’intégrasyon, pars dopi kék zané, sa i fé anou d’tor. Mèm lo sistèm i mèt o pouvoir, désèrtin moun i pans arienk in n’afèr, amar in garo otour d’nout kolé pou anpèsh anou démay nout kari par nou mèm. L’otono énèrzétik ? Sé pouk’in pé i arèt sis nout san konm lo pou. Plis sis san milyon l’éro si ou la obliyé. L’otosifizans alimantèr, sé pou débrouy anou par nou mèm san èt riskab mèt anou an difikilté, nou épi nout bann voizin. Matant, mi koné pa tro sak ou i pans, mé moin mi komans èt fatigé èt domi-lib, domi-karséré, fatigé oir nout péi avèk tout son problèm é san solisyon vré. Matant, i ariv amoin alé dan l’Erop, é kan ou lé la-ba, ou i oi lo modèrnism, dann transpor, dan l’artizana, dann komèrs, dan la roshèrch, é mi sar pa fé la lis lé shoz nou na poin é banna nana. Moin la zis anvi kriyé : "Nou osi nou lé kapab ! Pou kosa i anpèsh anou fé tousala ?". Tok ! Pran sa pou ou !

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus