Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Nou lé kapab é sa sé in n’afèr ni doi mète anou dann noute tète !

mèrkrodi 24 févrié 2021, sanm Justin

So matin kan mwin la ékoute la radio, mwin la antann in sobatkoz demoun la déklans dann radio-la dsi manzé bio, dsi nout lagrikiltir dann nout domin. Momandoné la guèr rante pro kané é tyé kane la lévé. Néna mèm in moun la di : alons arash kane-la épi alon plante zognon, karote, l’aye é toute sort de shoz i mank anou vréman é nou la bézoin.

Lotonomi alimantère pou koué ?

Pars konm lo mond i sava é oussa li sava, v’ariv in zour nora pi la plass pou bann ti péi konm nou é bann gran péi – bann gran lékonomi-va kapar toute lo néssésèr pou l’om é nou sar bien kontan si i lèss anou kék myète konm zoizo pou béké. Na poin tro lontan mwin la partisoipe in kozman dsi lotonomi alimantèr é in moun la di, sé sa k’i fo pou nou, si ni vé pa krévé. In n’ote la di an inn nuite La Chine la ashté 60 % band rézèrv séréal dsi la tèr-l’ashète o pyé bien sir. Ni gingn fé sa nou ? Biensir non ! La franns sansa l’érope i gingn fé sa ? Mi pans pa. Alor alon défann anou par nou mèm é trap nout lotonomi alimantèr, alon ranpli nout garde-manjé an rézèrv. Si i fo alon asosyé avèk bann péi loséan indien… in késtyon do vi konm de mor.

La pa pousa nou va tyé n out kann.

Mé la pa pou sa i fo ni fou toute nout kann an lèr ; pars ni koné bien, kann sé la plante i donn sink san produi é i pé pèrmète anou dévlope nout lindistri. Parèye alon dévlop plan tasyon la vaniye, lo thé, lo kakao, jèrniome, kafé bourbon pointu é toute bann plan taz i aprésyé lo gou la tèr nout péi. Obliye pa galman toute bann plante médisinal i pé sirman ède anou kan kék savan fou va fabrik in l’ènmi invizib épi inparab. Va ède anou pou tienb sèk tèr.

Nou lé kapab !

Fransh vérité.


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus