Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Nou lé kapab… mé toultan nora poin in solidarité rényonèz nou sar pèrdan

vandrodi 18 séptanm 2020, sanm Justin

Mézami, yèr moin la di azot konmsa moin la antann in nouvèl dann télé é nouvèl-la la shok amoin in pé. Kosa moin la antann ? Moin la antann dann la boush in l’invité dann télé, 70 % bann zanploi résponsab lé kaparé par d’moun i sort déor. Sa i shoz amoin pars néna si tèlman shomèr isi la Rényon ké ni souète bann rényoné é an parmi, bann jenn rényoné i pran bann zanploi-la. Pou kosa i shoz amoin ankor plis ?

Pars néna in paké d’moun lé né isi, la grandi isi La Rényon, la étidyé isi, la gingn zot nivo shé nou é na poin arien pou dislkalifyé azot pou okip bann zanploi-la. Pou kosa zot i okip pa bann l’anploi-la ? Pars bann lo moun déor i travaye an rézo, avèk in rézo konplisité, si tèlman nout bann marmaye anou i tonm atèr. I shoka moin ankor plis sé ké dann in péi i koné lo shomaj an mass i dovré z’ète normal k’i rokrite bann rényoné.

In romark kant mèm I fo pa ni obliy : I fo pa ni obliye momandoné bann jenn kominis lété rofoulé kan zot téi fé in domann pou okip in l’anploi. Ni souvien lo ka Bruny Payet, in jényèr, épi tro kalifyé pou okip in l’anploi dann péi li lé éné. Mé néna d’ot : désèrtin zinstititèr kan la kon ète zot lété rouj-de-fon lédikasyon nasyonal l’abvé pi bézoin azot. Na poin lontan kan té rokrité in kad kominis té I falé oiur koman bann zoinal téi difiz aou. Zot I rapèl kant mèm tousa kozman Françoise Vergès la gagné isi La Rényon.

Ni obliy pa sa ! Mé nou lé blijé romarké lo bann rézo néokolonyal dopi in koup de tan, i mète lo braké pou okip lo bann zanploi é pouss bann jenn rényoné par koté. Nou lé blijé kontat i lès pa in bonpé d’shans pou nout jénèss : soi zot i sava déor, soi zot i kal dann in plass bordaz kékpar avèk in piston si néna, soi zot i rèss atèr ziska. Ziska ké lo tan pass. Si mi rapèl lo passé, sé pars, sanm pou moin, toultan nora poin in solidarité rényonèz banna va manj anou tou kru é nout travaye an mèm tan.


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus