Nou lé kapab ? Si lé vré, i fo ni aport la prèv !

27 zwiyé 2013, sanm Justin

Lo SDIS i rod in shèf, pars lo dèrnyé la gingn in kou d’zok avèk tribinal... Sa lé bien nésésèr ? Sar bien nésésèr toultan k’nout mantalité i shanj ar pa épi l’otozéstyon sar pa a lord di zour. Déza, dis-sétyèm syèk, La Fontaine la fé in fab dsi bann gronouy i domann in roi. Alor, lé bon konm sa mèm ! Donk madam Dindar é mésyé préfé l’apré trouv la pèrl rar pou nou. Alon pa fé la bou avan la pli, alon atann in pé… tout fason, l’afèr lé an kour, mé sa i anpèsh pa shakinn an avoir son l’opinyon. Donk moin na dé romark pou fé !

Konm Patrik Juvet té i di : "Ousa i lé bann fanm ?" - où sont les femmes ? La Répiblik fransèz i vé lo mèm droi pou bann z’onm ké pou bann fanm. Lo pouvoir politik l’apré batay loi apré loi pou sèy établi in sort l’égalité. I paré, dann travay bann fanm, i gingn in salèr dis pour san pli fèb ké sak bann bononm... sa sé in l’obsèrvatoir i di sa ! Moin la antann dann radyo. Mèm bann Konsèy l’administrasyon bann gran sosyété piblik i vé in l’égalité rant lé z’onm é lé fanm. Donk sé in n’afèr lé pa si tèlman nouvo, é sa lé konm in réflèks i fo nou nana. Bien bon ! Mé akoz nana arienk kat bononm épi zéro fanm konm kandida ? Bann fanm lé kapab ? Pa pou lo SDIS touléka... I gingn pa fé otroman ? Si i vé pa, i gingn pa, é kabri i manz salad pandan éstan-la.

Ankor in n’ot afèr. Ponpyé nana La Rényon é pa arienk zordi. Alor dopi sé pa konbienn tan, i gingn pa tir in shèf pou banna isi. Na poin kolonèl isi La Rényon ? Na poin kolonèl rényoné la-ba dan la Frans ? Sansa banna i domann pa pou vni travay isi ? La na in n’afèr mi konpran pa, é mi pans madam Dindar i doi poz aèl késtyon pars èl i di èl lé pou la promosyon bann Rényoné. An pansé, an parol, par omisyon ou sinonsa par aksion ? Mi oi pa kosa èl i fé sitèlman pou sa. Alor, nou lé kapab ? Rényoné lé kapab ? Si i fo in loi, ébin akoz i fé pa lo loi, kansréti in sinp propozisyonn loi. Si nou lé kapab, i fo ni aport la prèv ! Zot i pans pa ?

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus