
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
12 avril 2019, sanm
Lé ga, alon fé in sipozisyon. Dizon ni travaye dann bitasyon in blan. Ni travaye dir pars avèk blan i grate pa l’gongon. Astèr alon majine samdi sé lo zour la pèye é lo kolonm i pèye anou kisoi par raport lo tonaz kann nou la koupé-sharjé, kisoi par lo nonm golète nou la graté, kisoi ankor pou tout sak nou la fé a la syèr mon fron dann in somenn. Li di anou : intèl ala out larzan, intèl ala la vote, voiro ala la tyène, souingi ala pou toué, madam Néné ala pou ou, Dédète ala sak i doi aou.. Mète zot doi dann l’ank épi apiye sa dsi lo liv kont an giz signatir.
Astèr fini la romans larzan é li di Intèl ou i doi tan la boutik bitasyon, mi tir dsi out pèye, konm mi tir dsi la pèye intèl, dsi la pèye voiri, souingi, épi madam Néné, épi ankor Dédète. Sak i rèss lé azot. Solman la boutik la gingn in éstok savon é moin l’amenn pou zot pran : la poin pou tortiyé. Arzout èk sa sounouk l’arivé épar zantiyèss moin l’amenn in pé pou shakinn é mèm si lé shèr zot la gingn zot par… Lo ta larzan shakinn i dégrinn firamézir, i diminyé. Mi di pa zot koman zot i fé la mine la !
Intèl i pans dann son kèr son madam l’avé l’intansyon ashté in koupon pou fé in rob pou èl épi pou sa grann fiy : manké pou somenn isi ! Intèl i pans son madam l’avé bézoin in konbinézon mé sète-la osi lé manké. Madam Néné l’avé bézoin in nap, èl va s’anpasé. Tanka Dédète èl té fatigé marsh an langouti é èl l’avé anvi fé in pé la bèl pou son mari : fouti osi ! Parèye pou voiro é son projé lé a lo. Parèye pou souingi, larzan métrèss la pi somenn isi. Astèr-la, manj la raz an silans pars sansa lo blan i foute aou déor. Ousa ou valé ? Na poin l’androi pou alé.
Mon bann dalon, pou kosa mi di sa ? Pars in tan té konmsa. Pars zordi ankor nout péi lé konmsa. Larzan l’érop sé l’érop ki komann. Ou i pé pa fé sak ou i pans i fo fèr. Ou i fé sak l’érop i pans ou i doi fèr. Ou néna in vézikil é sé pa ou k’i aminn ali, sé mèm pa ou ki désid l’androi ou i doi alé. Konsèye départmantal parèy : gouvèrnman la mète in kantité dépans obligatoir é sé li ki désid kèl dépans lé obligatoir. Aou, i rèss aou inn-dé klopinète pou dépansé é sé pa ou ki désid kosa i fé pa pou lo prinsipal, mé pou sak lé sogondèr, la ké laba.
Alor, mi domann si nou lé résponsab de nou dann dé ka konmsa é mon konklizyon sé non dann dé ka konmsa nou lé pa mète de nou é nou la poin pou avans konm ki fo. Nou lé néokolonizé, in poin sé tou. Nou lé pa adit, touzis si nou lé pa ankor zanfan tann.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)