
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
4 désanm 2014, sanm
Mi vé pa égzazéré, mi dir arpa sé in sèl konvérsasyon dan la boush domoun tansi, mé in vré sizé y rovyin tanzaot kan nou lé anparmi, kan ni an diskit. Konm i tonm si la fin d’lané é konm dabitid pou prépar zour d’lan, pou fé plézir la boush touzour shakinn i atann boush anfariné d’si bishik. Bishik la roz konm i di. Alorss in késtyon, nora ousinonsa nora pwin bishik sèt ané ? I mont, i mont arpa ? Pa bozwin késtionn a nou tro, dopi lontan ni koné néna dé mwin zan mwin bishik firamézir. Poukoué ? Ni koz antronou, pétèt mi tronp a mwin osi, mé pou mwin sé sirman, antrot lo klima ki konvyin pi tro, sanm pou mwin, o plis i fé sho, o plis na pwin bishik, mé pa solman. Lé pa fasil fé konprann in moun ké néna in rapor rant lo réshofman klimatik èk bishik. Ou pé pass pou in tinbré konm sa. Koman ésplik domoun, o plis néna klimatisèr, mwin néna bishik ?
Inn la di a mwin, kan ou koz konm sa, mi wa pa tro la lozik, ou lé konm in boug i arèt sin pièr é pou alé sin dni li pass par silaoss. Kiswa ou lé mavouz ou kiswa ou po kass lé kui, i pé pa mont inn kont lot, bishik sé bishik, klimatisèr sé klimatisèr, ésèy fé konprann a li boudikont, pou byin konprann in nafèr, souvan-dé-fwa fo kass kontour, alé dirèktoman o bi lé pa pli méyèr pou désertin. Pa ryink pou bishik lé valab, pou bokou d’shoz, pwason osi, avan navé bon pé pwason si bor d’lo, zordi i fo alé lwin kan néna. Gèp, tanm-ti nou té sava rod gèp, in morso gouny, in bout do bwa, la fimé o bout, inn ti néstan té gingn in fritir. Shovrèt, marmay nout tan, ki la pa koni shovrèt la ravinn ? té provyin momon, prépar zépis, lo tan alé, dé p’ti kou gouny, kiswa in rougay, kiswa in soss, dan la tant.
Néna bokou la pa koni tan la. Lavé d’lo an kantité, la ravinn té i koul tout lané. Zordi, koman fé pou kontinié fé bav domoun èk nout bishik la roz ? Mi diré nou dwa véyé nou minm, ni dwa protéz plis nout planèt, pa tro takinn nout lanvironman otroman, si ni fé ryin na war disparèt tout, boudikont si ni kontinié konm sa, nou minm ni krèz nout tonm.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)