Nou néna in lang… Nou néna mèm dë. Zordi ankor mi intéroz amwin !

15 mars 2023, sanm Justin

Mézami fitintan, shak vakanss, la-ba la Plène dé kaf nout parti téi roganiz in zourné pou bande zintéléktsèl rényoné. L’avé in sizé plizyèr kamarade téi doi rofléshir épi l’avé in lékspozé é mi rapèl in zour lo sor la tonb dsu mwin pou anparl koman noute pèp Lé né (in pé i di : lé éné)

Téi falé mwin néna toupé pou fé in n’afèr konmsa. Dabor pars mwin lété jenn é ké bonpé kamarade lété déza rézonab, épi i falé konte ossi dsu sak lété pa tro avanssé késtyonn lidantité rényonèz. Pars konm zot i konpran dann tan-la nou téi rofléshi bonpé dsu sète afèr d’lidantité é anparl la lang kréol rényoné sé fé drèss in pé konte lé zot.

Sé konmsa ké l’avé in kamarade li téi kroi pa dann la lang kréol rényonèz é konm li lété intélizan, i falé ou téi atande li mète aou in lanspèk san prévnir. Zordi li lé pi la, mé souvan défoi nou la shoké dsu la késtyonn lidantité, dsu la késtyonn lang, mèm dessu d’ote késtyon ni anparl pa issi, mé ni pé anparl in n’ote foi.

A ! Mwin la obliye in n’afèr ! Paul Vergès lété dann la klandèstinité é zour-la li lété avèk nou. Zot i parl konm téi falé pran prékossion.

Antouléka mon léspozé la bien éspassé é an parmi bande kozman mwin la di, mwin la anparl lékonomi, listoir, la vi komine épi la kiltir, épi la lang é mwin la di : « Nou néna in lang pou mète an valèr noute lidantité. ». Lo kamarade mwin la anparl azot, an-o la, la pran la parol épi la di, lé bien vré ké bande rényoné néna in lang, zot néna mèm dë. La fé in pé brouhaha dan la sal mé téi falé d’ète pridan pou pa atir bande zandarm.

Mwin la pa di arien dann tan-la. Zordi mi diré néna inn i fé k’nou sé lo kréatèr é l’ot nou lé sinploman itilizatèr : inn sé lo kréol donk zéni noute pèp, l’ote sé lo franssé lo zéni lo pèp franssé. Mé mi oi bien sak mi sorte dir i satisfé pa mwin. Pou kossa ?

Pars si mi domande lo bilinguism é bonpé d’moune i domande sa, mi mète lo dë lang mèm otèr é mèm si nou la pa fé lo franssé, mi doi dir sak ni vé sé d’bien ansèrv ali... Nou lé pa promyé dan sète afèr-la pars bande gran gran bononm konm Césaire, Senghor épi d’ote ankor la rotrouv azot dann la mèm sityassion ké nou. Alor mi kontinyé poz amwin lo késtyon mi poz amwin dopi dann tan-la ?

Nou néna inn lang sansa nou néna dë ? Romarke bien avèk déssèrtin péi l’afrik ké néna troi lang ofisyèl, avèk pétète pa zot prop lang dé néssanss konm lang ofissyèl, mi panss zot ossi zot i doi poz azot késtyon. Zordi nou néna lo shoi rante dë é mi arète pa poz amwin késtyon ; ni pé dir oila in kontradikssyon é mi pé domande amwin koman mi pé rézoude kontradikssyon-la… Mi panss i fo ni pass par lo bilinguism pou rézoude kontradikssion-la é ni doi kontante anou d’in konstatassion : abandone lo franssé sé aféblir anou, abandone lo kéol sé larg in pan noute kréolité é sé pou sa i fo ni pouss dossi lo bilinguism. Mé biensir késtyon-la li va kontinyé tourn dann mon tète épi dan la tète bonpé d’moune.

A bon antandèr, salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus