Nou néna lanvi, lo kouraz é lénérzi !

2 mé 2015, sanm Justin

Mwa désanm proshin, sat i vyin la dann si mwa, dizon tanto, tèlman lo tan i kour vit, néna i gran zévènman i dwa spasé an frans. In gran rasanbloman dmoun résponsab la planèt ki dwa rotrouv a zot a Paris. Dapré mwin i dwa spasé rant lo 30 novann é lo 15 désanmm lané la. I apèl sa rénion pou la COP21. Poukoué so non la ? an gros sé parské sé lo vintéinièm conférans é sa i éspass in kou a Paris. In vintéinièm conférans pou sèy sov la planèt vik tout i rokoné néna zordi lo réshofman klimatik, i fo trouv mwayin pou kal a li.

Donkalor la frans i roswa é sé èl ké va prézidé lo conférans, in lonèr pou èl mé an minm tan in résponsabilité osi. Aforss, aforss i fodra nyabou trouv in solisyon pou kal in pé la tanpératir ziska dé dogré, o dési, si la dépass dé dogré lé éspésialis i di, tansyon pargar, i dovyin danzézé pou nou dsi tout la planèt. I fo daborinn tonm dakor la d’si, pou kalé. Pousa i fo shakinn i sousié in pé. Pousa i fo shakinn i fé son tranzisyon énérzétik, donkalor shakinn i rovwa son fason dviv. Mé sanm pou mwin sé léta ki dwa zoué lo pli gran rol laddan.

Li rorganiz lo conférans lé byin, li prézid lé mié, mé apré a li an promié i dwa donn lékzanp. Arèt èk lénérzi fosil, lésans, gozoy, lo gaz, fo diminié in pé ziska pi itilizé ditou, donkalor pou loto, prévwar in lénérzi prop. Tousala lé pa prop é an plis lé shèr. Kisa i désid ? Kantanou isi sré pa in traka pou trouv lénèrzi renouvlab. Lénérzi solèr néna, lénérzi volcan nou néna, léolyin nou néna, lénérzi la mèr i mank pa nou… Dann lo dominn lénérzi ronouvlab nou lé konplé, é an plis andan la néna travay pou fé. Tousa i intérèss a nou pou vréman, nou néna lanvi, lo kouraz é lénérzi !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus