Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
2 out 2017, sanm

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj de fon dovan l’étèrnité mi sava dir aou in n’afèr, sirman i kol pa avèk z’ot pansé d’rouj de fon. Sak mi di, i port dsi lo dévlopman nout départman La Rényon. M’a dir aou in n’afèr : pou kosa anparl dévlopman pou in départman ? Moin la pa antann k’i parl de sa pou in départman dan La Frans, alors pou kosa an parl de sa pou La Rényon, départman La frans 974 ? An pliské sa kan i anparl dévlopman dirab, moin lé a d’mandé si sré pa in moiyin pou amenn anou dann shomin l’indépandans sa ? Pars mi oi d’isi : zordi i parl dévlopman dirab, épi lo moun i pans sa lé pa danzérab vi k’i parl solman l’ékonomi. Si i gingn fé sa, sansa si d’moun i kroi k’i gign fé sa, domin va di La Frans ramas son balo alé pars nou la pa bézoin ali. La pa inn bougrès konm moin zot va konfonn fromaz avèk savon. Tan k’ zot dévlopman shant z’ot kont, domin z’ot fète Tok ! Pran sa pou toi !
Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, si mi konpran aou bien, i fo pa dévlop La Rényon dann l’oséan indien, l’androi ni lé. I fo mèm pa lèss anou in l’éspoir ké nout dévlopman dirab lé posib. Tousa pars apré nou lé riskab réklam nout l’indépandans. L’opinyon la, mi pans nana arienk inn dé shèf d’èv konm ou pou pans in n’afèr konmsa.
La mazorité d’moun d’apré sak mi kroi lé partizan nout dévlopman dann l’androi ni lé : an plin dann l’oséan indien avèk plizyèr péi l’apré bien dévlop azot pou vni domin bann grann sansa moiyin puisans mondyal. Mi sava pa fé tout lo tour, mé riyink agard la kart lo mond é ni pé konprann sak mi di. L’Afrik di sid lé pa loin, l’Ind lé terla mèm koté nou, l’Indonésie ni trap sa in kou d’zèl l’aviyon, la Chine talèr promyé péi pou son l’ékonomi avan L’Amérik, l’il Moris, désèrtin péi l’Afrik. Bann konésèr Madagaskar i mazine domin péi la konm in moiyène puisa pou son l’ékonomi é tout lo tranbleman...
Alors matant, ni dovré solon ou, rèss an plas é pa boujé. Ni dovré kont dsi La Frans épi dsi l’Erop pa pou donn anou lo koudmin nou la bézoin pou nout dévlopman, mé pou asist anou, donn anou manzé épi mashé osi si i fo. Konm lo provèrb i di : « zordi i domann aou manzé, domin va domann pou mashé ». Matant ou i oi pa ni pé pa kontinyé viv dan l’éta ni lé ? Ni pé pa toultan trène anou dsi lo vant, sansa marsh kat pate.
L’èr pou marsh debout l’arivé. Ou i pans pa ? Tok ! Pran sa pou ou.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial