Nout dévlopman, Fé travay nout tète é pa pou zoué siouplé.

28 désanm 2010, sanm Justin

Si ou i done in moun in poisson, li va manj in jour. Si ou i aprann ali la pèsh, li va manj tou lé jour ! Ala in provèrb, li aporte in répons, mé li poz plis késtyon ankor. Dann in promyé sans, li di sak li vé dir, mé nana d’ote sans ankor pli konpliké.
Dann promyé sans, sa lé bon !

Dann in promyé sans, si i aprann aou péshé, ou va vnir a-bou trap out poisson ou tousèl, kan ou nora anvi, san atann lé z’ot i done aou. Sa lé vré ossi pou l’agrikiltir, ou i koné fé out plantaj par ou mèm, ou va gingn lo mayi, lo patat, lo manyok ou la bézoin, si ou nana in boute la tèr épi in gongonn mizèr pou rotourn la tèr. I pé alé pli loin ankor : si ou na in lète pou fé, si ou i koné ékrir, lé bon ! Ou i fé out lète. Mé si ou i koné pa ékrir, i fo ou i sar domann siouplé, é la pa tou lé zour demoun lé désidé ède aou.

Konfonn pa in bon l’idé, avèk in fo-bon l’idé !

Dizon la nou la fine fé inn-dé pa, mé nou la pankor fé in gran boute shomin. Akoz ? Akoz nout lékonomi lé pa si sinp ké sa. I fo i anprète aou larzan pou ashté zoutiy, la matyèr promyèr. I fo ou i mazine ossi in bon kalité l’invansyon. L’èr-la, ou na in tik-tak pou ansort aou. Près ! Pars, i fo ou i koné byin dann kèl sosyété ou i viv, dann kèl lékonomi ou i travay, la psikoloji bann demoun. Donk ousa ou va trouv in pti kréno pou réissi dann out lantropriz.

La késtyonn nout dévlopman.

Sanm pou moin sa i poz la késtyonn nout dévlopman. Kèl lanvironeman ékonomik, téknik, finansyé, la koléktivité va nyabou mète anlèr, konm sa ou i trouv in pé out shomin. Mayi, i pous pa déssi galé, sansa dann in tèr sèk an graton. Li pous dann bon tèr, li la bézoin dolo, li la bézoin fimyé.

Donk nout kozman, i diré li lé klèr konm dolo d’rosh, mé li lé pa si klèr k’sa. Mon bann dalon, pran sa konm in l’invitasyon pou dir azot, i fo pa oubli fé travay son tète é pa pou zoué siouplé !

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus