
Politique du handicap outre-mer : faux départ et course de fond
4 juillet, parVingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
5 avril 2019, sanm
Mé zami kan ni kalkil bien nout pozisyon dann loséan indien néna kékshoz lé vizib konm in né dann milyé la figir mé i sanbloré désèrtin i oi pa. Fransh vérité nou lé pa dsi kontinan éropéin. Nou lé pa non pli amaré avèk La Frans. Si mi di pa la vérité, pins amoin ! Si sé zot i oipa la vérité, pins azot !
Tou lé zour, shak zour, mi rogard la kart météo dsi mon lordinatèr é mi oi sak tout demoun i pé oir : an balaba néna pol sid, dsi nout gosh néna Madégaskar, kanal Mozanbik, mi gard ankor bannzil Komor, Sésèl épi in takon bann gran péi l’Afrik. Dsi la droite mi oi lil Rodrig, léstrèm oryan é dann nor néna in paké gran péi konm l’Ind , l’Iran, l’Indonézi. Mi arèss tèrla pars mon modékri la pa i n kart zéografi… In gran loséan dann milyé tousala é sa i apèl loséan indien.
Nou lé la, dann loséan indien. Nou lé pti mé nou lé la é sa sé in n’afèr, sanm pou moin, i fé parti nout lidantité.
Nou lé pa anshéné avèk La Frans, nou lé pa anmaré avèk l’Érop é mi domann amoin pou kosa ni fé pa plis in kont avèk in réalité konmsa. Pou kosa ni fé pa valoir nou lé dann l’Indianoséani. Pou kosa ni fé pa valoir nout l’avnir sé dann l’indianoséani ni doi fé ali… Nou lé pa dann bann gran zansanm bann péi La réjyon. Mèm la Coi ignor anou, pars La frans konm in zoizo i apèl lo koukou la parti ponn son zèf dann ni tourtrèl.
Astèr mi rogard nout bann voizin-voizin pré-kisoi par la zéografi, kisoi par nout listoir, kisoi par nout kiltir élèrla mi koz avèk nout bann voizin. Lil Moris, nou lé bien kouzin, nou lé bien famiy ébin alor pou kosa zot lé dakor pou ké La Frans i bord anou par rapor avèk zot ? Mi domann mèm shoz avèk Sésèl, Madégaskar, péi Komor épi mi di avèk zot :
Pou kosa zot i révolt pa kan i mète zot frèr épi zot kouzin an déor. Zot lé a tab é nou i done anou in gamèl konm i done lo shien in gamèl pou manz an déor la kizine. Eskiz amoin mé la famiy, sa lé sakré sa ! La solidarité familyal sa lé sakré sa ! Biensir néna linz sal rantre nou mé linz sal i lav rant famiy sa !
Lé vré nou la pa in l’éta pou lo bann rézon zot i koné, mé sa i anpèsh pa nou d’ète in pèp loséan indien é sa i doizète inportan pou zot konm pou nou. Mèm si nou lé pa gran, si nou lé pa rish, si n ou lé pa friké nou lé famiy.. . Mi pans pa zot lé paré pou vann azot lo pli ofran. Rant nou, sa i fé pa sa é mi pans pa zot va fé mé nout droi, nout droi asiz a tab avèk nout bann frèr épi nout bann kouzin ? Nou la pa pèrd nout droi kanmèm la di ! Nout droi diskite problèm rant voizin, nou la pa pèrd !
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)
Les députés* de la délégation aux Outre-mer ont voté, le 1er juillet, la publication d’un rapport sur "la situation en Nouvelle-Calédonie". Le (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
Des associations de défense de l’environnement et des citoyens sinistrés ont annoncé avoir déposé un recours pour obliger le gouvernement à (…)