Nout katéshis la dékolonizasyon !

22 novanm 2016, sanm Justin

Mi koné pa si zot la fine poz azot in késtyon dsi Gandhi. Mi koné pa si zot la fine poz azot késtyon – la : pou kèl rézon Gandhi té i mète in linz blan ? Lo mèm linz blan in bonpé tamoul i mète pou alé la shapèl zordi ankor, isi La Rényon. Mi domann si pou zot lo linz Gandhi té i mète lété sansa l’été pa in manyèr pou vanj kont lo kolonyalis zanglé. Poitan si ! Pou kosa ? Pars bann z’anglé l’avé désid zot l’avé lo monopol pou fé bann kotonad an koulèr. Donk Gandhi avèk son bann dalon l’avé désid pa mète lo linz bann manifaktir z’anglé l’avé fabriké pou ramas l’arzan dsi la tète bann z’indien. In manyèr pou amenn la guèr ékonomik, zot i kroi pa ?

In n’ot afèr moin la fine dir, mé mi koné pa si zot i an souvien. Kosa i lé ? Zot i koné kapitène Sangara ? Lo ga lété prézidan la répiblik dann lo Burkina Faso. Konm tout bann z’ofisyé li téi mète kisoi son l’iniform, kisoi in kostime oksidantal dé pyès sansa troi pyès. Bin figir azot boug-la, sa lété in konbatan kominis kont l’inpèryalism. Donkalor, in zour, li la di li mète pi bann kostime oksidantal pars sa i raport l’arzan solman bann manifaktir La frans sansa l’érop é li la désid armète son boubou afrikin fabriké dann Burkina Faso. Donk port son boubou lété pou li in sign li té apré vanj kont lo l’ansien kolonizatèr.

Pou kosa mi di sa ? Pa pou done manzé la lang initilman. Papou fé la téori dan lé z’èr ! Mé si moin l’avé in shikète pouvoir, moin noré konsèye lo moun la Rényon, konm lo moun l’indyanoséanité viv konm i pé viv shé nou kisoi pou lo manzé-la sékirité alimantèr !-konsome nout prop l’énèrzi : l’otonomi dann l’énèrzi. Kisoi pou roganiz nout prop dévlopman... Sirtou défann konm nout prop zyé, nout vinn-sink mézir ni domann pou nout péi. Mé pou sa, i fo ni libèr nout l’éspri épi nout mantalité par rapor la sosyété d’konsomasyon bann La Frans épi bann l’érop. I fo galman nout souvrèneté rényonèz lé rokoni é nout z’institisyon modifyé an konsékans : sa i fé parti nout vin-sink poin. Dizon Nout katéshis la dékolonizasyon.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus