Nout l’anvironeman an danzé : la politik l’otruch lo gouvèrnman La Frans !

14 zwin 2016, sanm Justin

Mi sort rogard in kou la kart l’oséan indien é moin la romark ankor in kou nana in ta avèk in paké bann pti zil. Désèrtènn i fé parti bann péi indépandan mé na d’ot lé ankor dsou la bagète l’ansien puisans kolonyal. Dizon, lé z’inn konm lé zot na poin z’ot déstin dann z’ot min. Kisoi par raport z’ot éstati, kisoi par raport lo mank do moiyin-dizon la mizè zot lé d’dan.

Poitan, pou in pé lé irzan pou fèr in n’afèr pars kan lo nivo la mèr va rolové zot lé riskab an avoir in bonpé réfijyé klimatik. Sak la fine alé bate in pé karé dann bann zil konm Sésèl, konm Maldiv, konm Moris épi d’ot ankor i koné kosa mi vé dir. Mèm ké dann Maldiv nana tazantan in zil, demoun lé blijé kité, alé in n’ot koté, pars l’oséan i kouvèr l’androi.

Moin lé sir, in pé rényoné, si i lir amoin i doi dir, sa sé bann péi déor. Donk la pa nou lé an danzé é shakinnn i débrouye son kari konm li gingn. Z’afèr kanar z’afèr kanar ! Z’afèr poul z’afèr poul ! Sof ké nou osi nou lé ménasé é la pa lo traka d’ La Frans pars ziska zordi moin la pa antann dir nana in prozé an kour pou sov nout tèr, si lé posib sirtou sak lé près nivo d’la mèr [1].

Pli pir kan La Réjyon i désid fé dé shoz san prékosyon l’éta i fèrm lo zyé, li pratik la politik l’otruch : li bour son tèt dann trou rosh é li oi pa lo shasèr i sa tir ali in flèsh dann son déyèr !

PadportOcéan

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus