Nout l’inité, nout méyèr zoutiy, kont bann l’advèrsèr nout dévlopman dirab

25 zanvié 2010, sanm Justin

Si ni rovyin in pé déssi l’istoir La Rényon, i fo ni romark nou la mank souvan-dé foi l’okazyon byin dévlop nout péi. In sèrtin tan, avèk la koloni, l’avé poinn tik-tak pou ariv o-bi... pars gouvernman la Frans té i vé pa. L’ané 1946 la loi té i doi mète in poin final déssi la késtyonn la kolonyalizasyon, mé la loi la mète plis sinkantan pou gingn aplik ali a pépré korèktoman. Pou nout par, moin la fine di é ro-di é ar-di, nou la fine propoz kék plan pou nout dévlopman, mé té i aplik pa… té i trouv sa mèm danzéré, pars pou in pé lété in manyèr rouv in shomin déssi l’indépandans. Arzoute èk sa in pé téi trouv, é i trouv ankor, z’ot kont profi dann in sosyété konmsa.
Dépi la désantralizasyon, i diré nou l’apré trouv nout shomin galizé pou anbèk dann shomin dévlopman : in rout lé pa fasil pran asiréman, mé in route k’i fo pran… sa lé sir ! In route nou na moiyin é nou na kouraz pou pran. Solman, konm touzour dann nout listoir, in pé i pous an avan, in pé i ral an aryèr. In pé i anparl dévlopman andojène, ko-dévlopman, l’otonomi dann lénèrji, la sékirité alimantèr mé d’ote i pans solman baz déssi la Frans épi déssi l’Erop, dévir lo do bann gran péi l’oséan Indyin, pou anpèsh anou pran gran shomin nout dévlopman. Lé pli fasil rèss la boush rouvèr, ké lo poin fèrmé, lé pli fasil domandé k’alé rodé, k’alé rashé. Sé la vi k’i mank pa d’ rapèl anou sa.
Alor, i fo pa ni gnor sa... an kontrèr, i fo ni tyinbo kont… épi ni ranfors nout l’inité, nout prinsipal z’outiy pou bate atèr bann l’advèrsèr nout dévlopman dirab..

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus