Nout sign éxtèrièr d’okisité !

30 avril 2015, sanm Justin

Kisa la zamé antandi parlé la CMU-C (Kouvértir-Maladi-Inivérsèl-konplémantèr) lèv lo dwa souplé ? Mi krwa pa si néna inn i koné pa sa vik nout tout dan nout kouin ousinonsa dan nout famyi a nou, mé dan nout lantouraz osi, lé sir ni dwa konèt par rapor la kantité d’moun i tonm bénéfisièr. Voui zot la byin lir, bénéfisièr. Pou mwin kan ou lé bénéfisièr in nafèr, ou pé alé vant domoun, mi bénéfisi tèl zafèr, i dwa èt in kontantman pou ou, ou pé alé di partou, mi gingn in nafèr an plis. Mé bénéfisié la CMU, sanm pou mwin sé pa in bénéfis pou vréman.

Mi sort lir in rapor zistoman si la CMU. Kisa néna lo drwa ? Domoun néna tré pé d’rosours, sak néna lo plafon tré ba, konm bann moun lé o shomaz dopi lontan. Sipozon in ménaz domoun i pwouint RSA, la néna lo drwa, sak i gingn RMI osi i pé fé in domann, bann rotrété ti salèr osi, boudikont zot la konpri ryink moun pov néna lo drwa. Sépousa mi di nout tout lé konsérné par rapor nout lantouraz lé pov. La Rènyon solman, néna plis dé trant sink pour san la popilasyon, konm banna i di, i bénéfisié la CMU. Plis dé trwa san mil rényoné. Donkalor ni bat lo rokor moun pov ?

Pou mié konprann nout dogré d’povroté, ni pé fé in konparézon èk la frans, èk bann départman fransé, ni pé osi fé èk bann départman loutro-mèr, é bin figir a zot, touléka ni tonm touzor par dérièr banna. An frans, dan tout départman konpri lo to CMU lé apopré sink pou san la popilasyon, apopré sink million. An gwadloup lo to lé infèryèr a nou. La Rényon ni bat touzour lo rokor partou, kiswa pou shomaz, kiswa pou la CMU, kiswa lo to moun pov. An sonvyin a zot nout linivérsité osi i bat lèl. Néna lo sign èxtérièr do rishèss, néna osi lo sign èxtérièr d’okisité !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus