Noute bande shagrin : Monique Honoré la déssote la vi !

11 avril 2022, sanm Justin

Mézami toulmoune i vien dsi la tère é toulmoune kan i ariv son tour i sava l’ote koté la vi. Néna sak wi koné é sak wi koné pa. Néna sak la intérèss aou épi sak la pa intérèss aou. De tou-tan sa lé konmsa tank nora d’moune dsi la tère sar konmsa.

Yèr mwin la parti in sérémoni finèbre pou madame Monique Honoré, la fame nout lansien dalon li ossi la fine parti é biensir noute toute la konpri dalon-la sé Daniel Honoré in lékrivin, in rodèr d’mo é d’zistoir nora si tèlman fé pou La Rényon. Sur ké si l’avé pa di sa dann radio mwin noré pa konu kissa té i di lo nom dann radyo pars lé mor. Poitan mwin té i koné aèl dann la vi proféssyonèl konm dann la vi kiltirèl noute péi La Rényon.

Landroi Daniel lété pou in rényon konm pou in travaye si Daniel té la, Monique ossi lété la é koman èl noré pa été la él é li si tèlman fizyonèl, si tèlman passionné pou la même shoze, pou lo même travaye, pou lo mème lidé mète noute péi anlèr. Souvan dé foi demoune i di bande demoune fizyonèl inn é l’ote i san azot oblijé d’ète la, kote-a-kote, pé s’fèr pars la pèr i ariv azot in n’afèr é l’ote i koné pa, pé s’fère i ariv l’ote in n’afèr é zot i koné pa.

Mé dan la vi kiltirèl éstèr, kèl sé la par pou inn é kèl sé la par pou lotre. Pars lé sir dann in ka konmsa néna galman dsu lo plan kiltirèl in fizyon, pa in partaz pars la fuzion i goumante lo kapital. Konm i di, dann la vi kiltirèl kan wi partaze boudikonte wi rogoumante lo ta.

Daniel la parti néna katran talère, sète foi issi sé Monique ki sava. Kossa ni pé souété ? Sinploman si lé possib k’inn é l’ote i artrouv azot dann in nouvèl vi, pa sak noute toute i koné dsi la tère, mé in n’ote vi ni pé apèl étèrnèl é sète-la mwin lé sir Daniel avèk Monique, Monique avèk Daniel kan zot va rotrouv azot sar pou létèrnité.
Salu Daniel, rovoir Monique, noute péi pou touzour rokonéssan.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus