Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Noute bann lidantité an lite sansa an armoni ? In problèm pou rofléshi zot i panss pa…

mèrkrodi 15 novanm 2023, sanm Justin


Zot i koné koméla demoune i mète in bonpé vidéo dsi l’internet é avek lo tan sa i arèss la mèm épi si sé in bétiz li lé gravé pou in bon boute tan. Lontan lété pa parèye l’avé poin linternet é sak in moune téi di téi arèss dann la mémoir sak la antann dir, dann in diskission, osinonsa dann in sobatkoz.


Sé konmsa ké mi rapèl in diskission rante bann résponssab lo parti dsi in lapréssyassion par raporte lo rotour o sours bann tamoul la Rényon. Inn-dé téi trouv sa bien ké bann rényoné i fé in l’éfor pou rotrouv zot rassine ; néna d’ote téi di sé l’idantité rényonèz lé riskab pran lo shok dann in ka konmsa.

Mi sorte ékoute in proféssèr listoir apré anparl a popré lo mèm tèm é li oi sa pa konm in rouvèrtir mé konm in lizolman... Mézami mi trouv sa sé bann sizé sèryé é sa i mérite in gran roflékssion, sirtou kan wi parl l’avnir é wi fé bann prévizion, mé ni koné bien in prévizion la pa in vérité syantifik.

Donk pou nou i fodré ni rofléshi dsi in késtyon konm sak mi sava di : in rotour an dirékssion bann zansète malbar, kaf, ou d’ote, sa i éloign anou par rapor noute kréolité, sansa i anpèsh pa noute konssyans noute lidantité rényonèz rèss la é bien la épi mèm ranforssé... La késtyon lé sinp mé la réponss lé konpliké pars si lé vré nou néna plizyèr lidantité. Mwin pèrsonèlman mwin lé optimist : pou mwin ni pé avoir lidantité malbar, kaf, shinoi é d’ote é an mèm tan lidantité rényoné.

Mi diré, ni pé ète kaf, shinoi, yab, malbar épi ni pé ète rényoné an mèm tan-l’inn i anpèsh pa l’ote. Solman néna in problèm plisk’inportan, sé lamour nou néna pou noute lidantité sansa noute pluri-lidantité.

Antanssion mi koné d’moune, l’avé shinoi dann zot zansète é zot la parti dan la Chine pou afirm zot shinoizté, mé mi kroi pa zot la réissi. Parèye si ni vé viv konm tamoul, konm afrikin, épi konm malgash ziska zordi sa lé pa possib san pour san — nout lidantité rényonèz i fé konprann anou, ni pé alé oussa ni vé, li lé la mèm. Li lé prézan é sa sé kékshoz ni pé pa obliyé.

Lé tanpir sansa lé tanmyé ?

Lo pli inportan mon bann kamarade sé d’bien viv noute bann rotour o sours mé ni koné lidantité rényonèz sa sé in n’afèr lé bien akroshé avèk nou-ni vé, ni vé pa é sa lé konmsa.. Bin alor noute lidantité franssèz ? Nou néna zansète franssé galman é sa ni pé pa obliye ali. Noute koko na la plass pou bonpé zafèr ladan. Mèm noute pèrsonalité néna la plass pou in bonpé lidntité ladan. Sa Lé konmsa ké ni vé, ké ni vé pa.

A bon antandèr, salu !

Justin


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu

Plan


Facebook Twitter Linkedin Google plus