Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
15 novanm 2023, sanm

Zot i koné koméla demoune i mète in bonpé vidéo dsi l’internet é avek lo tan sa i arèss la mèm épi si sé in bétiz li lé gravé pou in bon boute tan. Lontan lété pa parèye l’avé poin linternet é sak in moune téi di téi arèss dann la mémoir sak la antann dir, dann in diskission, osinonsa dann in sobatkoz.
Sé konmsa ké mi rapèl in diskission rante bann résponssab lo parti dsi in lapréssyassion par raporte lo rotour o sours bann tamoul la Rényon. Inn-dé téi trouv sa bien ké bann rényoné i fé in l’éfor pou rotrouv zot rassine ; néna d’ote téi di sé l’idantité rényonèz lé riskab pran lo shok dann in ka konmsa.
Mi sorte ékoute in proféssèr listoir apré anparl a popré lo mèm tèm é li oi sa pa konm in rouvèrtir mé konm in lizolman... Mézami mi trouv sa sé bann sizé sèryé é sa i mérite in gran roflékssion, sirtou kan wi parl l’avnir é wi fé bann prévizion, mé ni koné bien in prévizion la pa in vérité syantifik.
Donk pou nou i fodré ni rofléshi dsi in késtyon konm sak mi sava di : in rotour an dirékssion bann zansète malbar, kaf, ou d’ote, sa i éloign anou par rapor noute kréolité, sansa i anpèsh pa noute konssyans noute lidantité rényonèz rèss la é bien la épi mèm ranforssé... La késtyon lé sinp mé la réponss lé konpliké pars si lé vré nou néna plizyèr lidantité. Mwin pèrsonèlman mwin lé optimist : pou mwin ni pé avoir lidantité malbar, kaf, shinoi é d’ote é an mèm tan lidantité rényoné.
Mi diré, ni pé ète kaf, shinoi, yab, malbar épi ni pé ète rényoné an mèm tan-l’inn i anpèsh pa l’ote. Solman néna in problèm plisk’inportan, sé lamour nou néna pou noute lidantité sansa noute pluri-lidantité.
Antanssion mi koné d’moune, l’avé shinoi dann zot zansète é zot la parti dan la Chine pou afirm zot shinoizté, mé mi kroi pa zot la réissi. Parèye si ni vé viv konm tamoul, konm afrikin, épi konm malgash ziska zordi sa lé pa possib san pour san — nout lidantité rényonèz i fé konprann anou, ni pé alé oussa ni vé, li lé la mèm. Li lé prézan é sa sé kékshoz ni pé pa obliyé.
Lé tanpir sansa lé tanmyé ?
Lo pli inportan mon bann kamarade sé d’bien viv noute bann rotour o sours mé ni koné lidantité rényonèz sa sé in n’afèr lé bien akroshé avèk nou-ni vé, ni vé pa é sa lé konmsa.. Bin alor noute lidantité franssèz ? Nou néna zansète franssé galman é sa ni pé pa obliye ali. Noute koko na la plass pou bonpé zafèr ladan. Mèm noute pèrsonalité néna la plass pou in bonpé lidntité ladan. Sa Lé konmsa ké ni vé, ké ni vé pa.
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture