Comprendre Mao à l’ère post-coloniale
16 septembre, par50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste
Si ni kroi sak i di dann zoinal lé échos
22 désanm 2022, sanm

Mézami, zot i koné in n’afèr, néna dé foi ou néna konm linpréssion oute kèr i sava arète bate. Ou néna in for doulèr dann oute pyé d’kèr é k’i romont ziska oute pyé d’kou é i déssande dann out bra lé kon m kassé. In doktèr i diré wi sava gingn in AVC karabiné… Sa i pé ariv in pé ninporte ki pou ninporte koi.
Insi mwin ! Mwin té apré ékoute télé é toudinkou mwin la antande néna bonpé kréol — o moinss 30 % d’apré sak té apré kozé — i parl ankor kréol rényoné. In pé pliss mi pass l’ote koté pars si néna arienk 30 % rantre nou i koz ankor kréol, nou lé fouti. Dann dizan va rèst arienk 20, épizapré 10 insi d’ suite, insid’suite ziska ké arienk bande savan — pétète franssé — va parl ankor nout langkréol rényoné.
L’èrla mwin la parti rogarde in pé dsi toute bande zankète lopinyon mwin té pé trouvé. Mwin la parti four mon né in pé partou, ziska in lartik la pass dann zoinal Les Echos é li té anparl lankète ministère la kiltir franssé i fé in pé partou é promyé foi i fé dann bande péi l’outremèr. Mi pé dir azot mwin la roviv pars mwin la lir 81 % demoune La Rényon i koz kréol tou lé zour.
Aprésa mwin la vi in n’ote éstatistik téi di 53 % d’moune shé nou i koz arienk kréol rényoné. Bon nouvèl lézami ! Sansa mové nouvèl ? Mi doi dir sa la pa in kékshoz pou jène amwin sof a parl la panik dann lédikassion nassional franssé. Kossa, dopi lontan toute zanfan kréol i sava lékol é arivé laz kinzan néna ankor 53 % d’moune i koz arienk kréol é i gingn pa koz franssé. Sa inlansègnman an fayite sa !
Astèr va di néna 38 % d’moune pliss kinzan i pé z’ète konsidéré konm biling. Sa i fé pa bonpé pars lo franssé d’apré sak mi oi lé mal amontré. I fo dir lansègnman franssé an zénéral ziska zordi la pa in réissite. I étoneré pa mwin ké dann bande péi OCDE lansègnman franssé sré ankor in kou dèrnyé la ké.
Lé konsékanss d’in n’afèr konmsa lé pa bon ditou pou nou mé pou zordi nou v’arète dsu bande shif i amontr noute lang kréol rényoné i tienbo séktèr é sa sré plito in bon nouvèl pou nou, in bon kado d’noël an atandan ké lansègnman dann la répiblik i amélyor in kou. Tardra viendra !
A bon antandèr salu !
Justin
50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste
In kozman pou la rout
Quelle valeur crée une tonne de cannes et comment cette valeur est-elle répartie ?
L’ONU veut restaurer la confiance dans un monde qui a changé
Record de vitesse entre Saint-Denis et la Grande Chaloupe
50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste Comprendre Mao à l’ère post-coloniale In kozman pou la rout « Avan désside (…)
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?