Noute péi La Rényon sé la kréolizassion…

30 janvier, par Justin

Mézami fitintan mwin l’avé la shanss alé linivèrssité la Rényon konm amontrèr. In gayar transh la vi pou mwin pars mwin téi amontre la lang kréol rényoné, épi la kiltir rényonè : kékshoz éstraordinèr pou mwin, in sinp militan kiltirèl la pass in vi pou mète noute lang épi noute kiltir anlèr dann léspoir ariv done koudmin noute pèp rényoné dann son parkour pou son libérassion.

Noute shanss, nou l’avé in direktèr Méssyé Barat, bien réspéktyeu noute pèrsonalité épi noute travaye, é mi rapèl bien kan li téi di shak rantré avèk toute bann militan kiltirèl, shakinn rante nou néna son talan é noute parkour d’vi lété la pou bien amontr sak noute diréktèr téi di. Shakinn l’avé son kord avèk son lark, défoi plizyèr korde avèk son lark, épi son prop talan.

Souvan dé foi diréktèr-la téi anparl anou la kréolizassion : koman fèr pou invante in kiltir nouvèl kan néna in bann demoune avèk plizyèr kiltir, i sorte inpé partou dsi la tèranpliss i koz otan d’lngl’avé dann la tour d’Babèl. Ni pé mèm azoute avèk bann rolassion sossyal konpliké avèk plizyè sistèm dominassion konm lésklavaz, langazism, lo kolonyalism, lo kapitalism é toute sak i fé ké dann mèm group lé z’inn élé z’ote téi angajé dann in lite san fin.

Si ni rogarde i pé noute ka issi La Rényon ni apèrssoi noue listoir lé kourte, ni koné bien demoune la sorte in pé dsi plizyèr kontinan, lété ashté, vandu, dominé, ésploité, pou finir par form in pèp — touzour an formassion zordi ankor ! Sé konmsa ké nou la gingn noute lang kréol rényoné, épi noutekiltir rényonèz assé for épi assé souple pou akèe bann nouvo z’arivan é angaj azot danni fénomène la kréolizassion.

Astèr mi pé dir azot mwin sé in optimist san pour san par trapor noute pèp rényoné, son fénomène kréolizassio, Bann nouvo zarivan i pé sorte landroi zot i sorte, avoir zot lang épi zot kiltir, siréssèrtin si zot i vien issi shé nou, La Rényon mi oi zot angajé dann lo fénomène kréolizassion pou vni konm nou inpèp kréolizé ;

A bon antandèr salu !

Justin

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus