Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
16 févrié 2023, sanm

Yèr mwin la lir dann Témoignages lo kou d’kolèr bande sindika agrikol par raporte lo pri bande z’intran : toute bande matyèr plantèr i ansèrv dann zot prodikssyon la goumanté in poin inkroiyab. Anpliské sa, la pa bézoin dir toute produi-la i pass par linportassion… Pou in rézon bien sinp, sé lo dévlopan insifizan noute péi.
Alor bande sindika plantèr i di pou garde inn shanss avanss dsi noute souvrèneté alimantèr plantèr la bézoin i ède azot ashté bande zintran. Mé mi domande amwin si na poin in pyèz ladan. Lé sir ké si ni travaye dann nout lagrikiltir avèk bande zintran i sorte an déor, pa zordi, pa domin, mi panss nou lé koinssé é si nou lé koinssé adyé tak baro lotosifizans alimantèr.
Donk mi èmré dir la solissyon lé dann la prodikssyon bio, antouléka lé dann l’agrikiltir rézoné avèk moins zintran shimik possib. Mé oila, i shanj pa zour pou landmin in sistèm agrikol ladministrassion franssèz la mète anou d’dan.
Mi rapèl in zour dann in kanpagn l’avé in déba é bande demoune ékolo téi roprosh bande plantèr ansèrv bande zintran shimik. Bonpé té dakor avèk zot ! Sof in plantèr déza rézonab é li la réponde : l’agrikiltir bio, nou kréol ni koné sa é si l’avé pa anbark anou dann lo sistèm ni koné zordi nou n’arté ankor dann le bio é moinss frazil kan néna in kriz internassyonal. Mé oila, nou lé d’dan, an plin d’dan é sèl solission ni trouv sé l’ède bande pouvoir piblik.
Sa sé la vérité é ni pé pa shapé avèk sa é dizon franshman si ni vé angaj anou dann in lagrikiltir d’tranzission ni koné sa lé possib, mé pa an in zour. Ni pé domande bande srilanké kossa k’i éspass kan lo péi i désside toudinkou — pars li lé an manke larzan-arète inporte zintran agrikol toutsuite pou toutsuite. Sé la mizèr pou bande plantèr, sé la rarté épi la famine pou la popilassion épi sé la fuite dirékssion la Rényon dann bato kok pistash i mank koulé shakéstan épi sé l’aviyon pou lo rotour.
Alor dann lo kour tèrm bande sindika agrikol néna rézon tourne azot dann dirékssyon l’éta, épi bande koléktivité, mé antanssyon noute shomin lé baré si ni kontinyé konmsa. Pars lo sistème ékonomik lé pa tayé pou noute réissite mé dann l’éspri lésploitassion par bande sossyété kapitalist avèk nout péi konm kontoir pou vande bande produi lé fabriké dismil kilomète de nou.
A bon antandèr, salu !
Justin
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)