Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
2 octob 2020, sanm

Yèr l’avé onzan, dopi maloya rényoné lété marké dann patrimoine. Dopi onzan, lo maloya marké an parmi lo patrimoine kiltirèl par l’Unesco. In bon nouvèl pou in shanté zété dann fénoir si tan tèlman lontan. In bon nouvèl pou nout bann zansien la fé viv lo maloya é la fé rèss ali vivan ziska zordi. Kisoi pou la pratik désèrtènn rolijyon bann zansète. Kisoi pou akonpagn la lite bann zésklav épi bann zangazé, anfin bann prolétèr lo tan zordi - sirtou i f opa obliye la lite nout parti kont lo fénoir kolonyal épi néokolonyal épi kont loprésyon-roprésyon. Kisoi ankor dann konba kiltirèl pou nout lidantité é bien valab dsi lo poinnvizé la konverzans bann lite.
Sirtou alon pa obliye lo tavaye la MCUR pou ariv in rézikta konmsa.
Pou kosa mi di sa ? Pars mi souvien komsi lété yèr lo bann konba bann gran média an konplisité avèk lo pouvoir fransé épi bann fors réaksyonèr é konplis pou désann in jéan la politik rényonèz épi si posib éfas tout sak li la fé dann sans la libérasyon sosyal é la libérasyon nout nasyon. Mi vé parl nout kamarad Paul Vergès épi tout bann zékip la travaye avèk li pandan tan é tan d’tan. San son l’anbisyon pou nout pèp épou nout péi ousa nou noré été ankor randu.
Dann mond antyé zordi i koné maloya mé an bien pa an mal : dann sans nout libérasyon é pa konm in produi pou la konsomasyon. A biensir, ni pé rogrété dann bann gran boit de nui l’érop épi l é zot kontinan i shant pa é i dans pa maloya pou fé pass lo gou bann boison alkolik épi lodèr lo gro transpirasyon. Ni pé trogrète sa, pars pétète ni pé pans lété in n’afèr pou amenn lo pikayon isi La Rényon mé ni pé z’ète fyèr pars nou la gardien nout pirté é nout lotanstisité. Ni pé éte fyèr pars néna bann gran mizik la pa gingn protèj azot konm nou la protèj nout maloya.
Sa i vé pa dir, nout maloya lé pi an danzé disoud dann la modèrnité, dann biznèss, tout zafèr lé kapab fé pali nout zétoil. Mé dizon sa i fé parti lo bataye kiltirèl é bataye-la nou la pou améné sé in bataye frazil mé itil, bien itil konm moin la fine di dann la konvèrjans bann lite épi dan lo ranforsman nout idantité, ranforsman tout i sak i fé ké nou sé nou, nou sé pa lé zot, élé zot sé pa nou.. Sak néna bon zorèye pou ékouté, ékouté ! sak néna bon gèl pou kriyé, kriyé ! Onzan déza, nout maloya an parmi patrimoine kiltirèl l’imanité.
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)