Oté kréol ! Pa bézoin nou la pèr, lèv la tète, rogard lo syèl !

1 avril 2016, sanm Justin

Si mi di azot mon pti pé d’san i boui kan mi oi épi kan mi antan sak gouvèrnman l’apré fé é mi domann amoin bien pou kosa li fé sa, é mi dmann amoin kosa li vé fé avèk nou. Si sé in zé, kèl zé ? Si sé in provokasyon, pou kosa li provok anou konmsa ? Moin lé sir é sèrtin in pé l’apré domandé kèl kalité moush la pik amoin... Mé sa la pa in moush ditou é zot va oir sa par in sèl l’égzanp.

I paré dann lo prozé d’loi dsi « l’égalité réèl » nana trèz z’artik é lo dézyèm i parl dsi la résponsabilité réjyonal. Pou zot nana lo réjyon « Pasifik » épi lo réjyon « antiye » mé na poin in réjyon l’oséan indien. Donk pou lé z’ot nana in résponsabilité réjyonal é pou nou non. Pou kosa d’apré zot : pars bann z’antiy nana gran-gran péi dann z’ot z’alantour-konm L’Amérik, lo Brézil épi d’ot ankor !-, pou bannzil Pasifik osi-konm l’Ostrali, la nouvèl zéland épi d’ot - mé nou non.

Tout bann péi nout l’antouraj kilot lé déshiré, la mizèr l’apré fatig azot donk lé pa nésésèr fé in kopérasyon avèk zot. M’a dir azot in pé la tyé kouyon pou prann la plas pars l’Inn lé pa loinn nou, La Chine galman, l’Iran lé pa loin non pli donk si i fé la kopérasyon avèk péi rish bin sa i mank pa dann no z’alantour. Myé ksa nana bann péi lé prométèr d’in gran dévlopman konm Madégaskar, l’afrik-di-sid, Lo mozanbik épi d’ot péi ankor. Donk in bon kopérasyon par nou é pou nou sa lé bon pou nou.

Alor ni doi kontant anou avèk La frans, l’erop, é dann nout z’alantour na poin arien pou fé. Mèm Sarkozy l’avé in projé dévlopman andojène pou nou é oila ké bann sosyalis i ta k nout baro, i karsèr anou épi i donn anou l’ord fèrmé... Mon bann dalon sa sé pa in n’afèr k’i doi fé avèk nou sa ! Konm di lo poèt monségnèr Aubry : « Oté kréol pa bézoin la pèr, lèv la tète, rogard lo syèl ! ». Konmsa nou va marsh dann la limyèr é dann la diréksyon la limyèr, k’i vé ou k’i vé pa nou va marshé pars sé nout déstin.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom


Témoignages - 80e année


+ Lus