Oté lé ga ! Inkroiyab mé vré !

4 février, par Justin

Mézami, dann tan mwin lété jenn-jan, mwin l’avé la shanss fé mon zétide dan lo sid La franss. Biensir sa i date pa d’yèr pars dopi tan-la néna in bonpé delo la fine koul dsou bann pon-sa i vé dir bonpé lo tan la fine spassé.

Mi rapèl lo proféssèr zéografi l’amenn anou dann plizyèr kopérativ késtyonn agarde in pé koman téi kondissyone bann friui konm pom, konm poir épi d’ote ankor… Mi rapèl lo prézidan in kopérativ té apré plégné pars d’apré li demoune son péi téi manz plizanpliss zavoka donk té manz mwins frui son landroi.

Pou plézanté, noute proféssèr la di : « wi dovré plante zavoka ! » épi ou la ripars dann tan-la si zavoka téi pouss li téi done pa… nou té ziska paré pou bate dsi noute léstoma. Ziskakan mi koné pa !

Pars figuir azot avèk lo réshofman klimatik, landroi nou téi koz dann tan-la demoune i fé pouss zavoka é pli pir zavoka i done a kass la bransh. Si tèlman banna i di dsi lantouraz la mèr méditérané biento i sava plante bann verjé zavoka. Mé pa solman néna ossi réjimebanane, néna zanana, i pé an avoir la vaniye.

Mi koné pa kossa zot i anpanss de sa mé pou ma par, mi éspèr pa oir lo zour la franss va ésporte issi La Rényon bann frui mwin la anparl pli o. Mi souètré ni anparl épi ni diskite de sa épi de son konsékanss pars pou mwin sa dsé kéklshoz nouvo é normalman ni pé p lèss lé shoz filé konmsa.

Mi di sa pou pa mète noute fitir lotonomi alimantèr an koz. A bon antandèr salu !

Justin

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus