Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
31 zwiyé 2020, sanm

Mézami, mi rapèl, in zour, in fra la di amoin konmsa : « Li néna plizyèr zanfan, li yèm tout parèy, mé an parmi néna inn pli fèb, néna pli problèm, sé sète-la li okip plis é d’apré li sa lé normal. Mi souvien, kan moin lété jenn, souvan dé foi téi ariv amoin d’ète malad é mi rapèl mon famiy téi okip amoin pliské lé zot, alé oir moin lé sir papa èk momon, zordi la fine alé l’ot koté, téi yèm nout tout parèye. L’avé poinn proférans rantre nou ».
Astèr pou kosa mi ékri sa ? Lé sinp zot va oir, vik mi parl la alang épi la kiltir, é mi sava koz èk zot dsi in konsidèrasyon ni doi an avoir pou nout lang kréol rényonèz, épi la lang fran sé... So matin, mi lir dsi in fèssbouk in zami konm i di sa, ébin mon zamiz i di lo dé lang néna droi in mèm konsidérasyon. Sa sé in kékshoz i fé travaye mon léspri sa. Sé pou sa mi fé in paralèl rant la késtyonn lang épi lo problèm moin la anparl pli o.
Ala mon késtyon : rant lo dé lang lakèl i domann i okip ali plis ? lokèl la bézoin plis lo soin ?
Si ni poz késtyon konmsa, i fo ni réponn sak lé an sityasyonn féblès par rapor avèk l’ot. Sak lé moin ofisyèl mèm pa ofisyèl ditou.sak néna son jéni mé son jéni lé moins miz – an-valèr. Sak na moins la plas dann la vi administrativ, édikativ, ofisyèl… Moin lé sir in pé i sava sote anlèr si mi di sa mé néna in n’ot rézon lé inportan, sé la késtyon lidantité rényonèz… Pou moin, i fo donn plis lo poi la kiltir rényonèz, plis lo poil o l’aprantisaz bann konésans dann la lang kréol rényonèz. Sirtou, i fo pa konsidèr la lang kréol rényonèz konm in kékshoz pou apovri bann rényoné, mé pou anrishi azot.
Aprésa néna in késtyon inportan si ni vé dévlop indyanoséanité, o pa ni ob liy i koz kréol morisien dann lil Moris, kréol séséloi dann bann zil sésèl, kréol shagosien, épi kréol rodrigé é kisa k’i diré sa i kont pa, kisa k’i diré nou na poin pou fé in kont sanmsa pou pèrmète anou plonz nout bann rasine dann lo mond i antour anou : otosantré sa i di azot kékshoz sa non ?
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)