
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
31 zwiyé 2020, sanm
Mézami, mi rapèl, in zour, in fra la di amoin konmsa : « Li néna plizyèr zanfan, li yèm tout parèy, mé an parmi néna inn pli fèb, néna pli problèm, sé sète-la li okip plis é d’apré li sa lé normal. Mi souvien, kan moin lété jenn, souvan dé foi téi ariv amoin d’ète malad é mi rapèl mon famiy téi okip amoin pliské lé zot, alé oir moin lé sir papa èk momon, zordi la fine alé l’ot koté, téi yèm nout tout parèye. L’avé poinn proférans rantre nou ».
Astèr pou kosa mi ékri sa ? Lé sinp zot va oir, vik mi parl la alang épi la kiltir, é mi sava koz èk zot dsi in konsidèrasyon ni doi an avoir pou nout lang kréol rényonèz, épi la lang fran sé... So matin, mi lir dsi in fèssbouk in zami konm i di sa, ébin mon zamiz i di lo dé lang néna droi in mèm konsidérasyon. Sa sé in kékshoz i fé travaye mon léspri sa. Sé pou sa mi fé in paralèl rant la késtyonn lang épi lo problèm moin la anparl pli o.
Ala mon késtyon : rant lo dé lang lakèl i domann i okip ali plis ? lokèl la bézoin plis lo soin ?
Si ni poz késtyon konmsa, i fo ni réponn sak lé an sityasyonn féblès par rapor avèk l’ot. Sak lé moin ofisyèl mèm pa ofisyèl ditou.sak néna son jéni mé son jéni lé moins miz – an-valèr. Sak na moins la plas dann la vi administrativ, édikativ, ofisyèl… Moin lé sir in pé i sava sote anlèr si mi di sa mé néna in n’ot rézon lé inportan, sé la késtyon lidantité rényonèz… Pou moin, i fo donn plis lo poi la kiltir rényonèz, plis lo poil o l’aprantisaz bann konésans dann la lang kréol rényonèz. Sirtou, i fo pa konsidèr la lang kréol rényonèz konm in kékshoz pou apovri bann rényoné, mé pou anrishi azot.
Aprésa néna in késtyon inportan si ni vé dévlop indyanoséanité, o pa ni ob liy i koz kréol morisien dann lil Moris, kréol séséloi dann bann zil sésèl, kréol shagosien, épi kréol rodrigé é kisa k’i diré sa i kont pa, kisa k’i diré nou na poin pou fé in kont sanmsa pou pèrmète anou plonz nout bann rasine dann lo mond i antour anou : otosantré sa i di azot kékshoz sa non ?
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)