
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
17 octob 2014, sanm
Mi sar parl azot, zordi, dsi in n’afèr i sanz ar pa figir di mond mé konm in poèt moin la obli lo nom téi di : « Si té i parl arienk bann sizé INPORTAN-in gran I, in gran M, in gran P… étsétéra, demoun nora pa koz tro souvan, kisoi pars lo bann sizé i dépass anou tro, kisoi afors rabash mèm shoz nou lé riskab ète fatigé. Donk, mi sa anparl azot in kékshoz i fé bouy mon pé d’san.. Mi koné pa si zot la port atansyon dsi la manyèr in pé i di "La Rényon". Moin, pèrsonèl, moin la fine antann dé manyèr k’i fatig mon tété kisoi l’inn, kisoi l’ot. In pé i di LARNYON, avèk in réstann laksan parizien. Lèrnyoné… alé démay out lang pou koz konmsa ! Défoi sé in moun déor, mé dé foi sé in moun isi la parti fé in sézour laba. I antan azot dann télé la plipar d’tan pars, fransh vérité ni viv pa dann mèm l’intimité. Na in dézyèm fason, in fason distingé i di LA REU-UNION épi Reu-unioné. Poitan na in laksan dsi lo promyé “e”... Réunion, Réunionnais sé konmsa k’i ékri dann la lang bann fransé é pa konm zot i di. La pa bézoin bak plis vinn-kat pou konète in n’afèr konmsa ? Touléka, mi pans konmsa !
Konm di lo kont alon anlarzi lo sizé. Pou sak i rès déor, kan zot i ariv isi shé nou, konm dann ninport ékèl landroi lé myé koz konm demoun l’androi. Mi di pa, i fo anprète lo laksan pars sa lé pa doné pou toulmoun. Si ou i gingn lé pli proférab mé antansion késtyonn lang, késtyonn mo, késtyonn vokabilèr sé lo pèp rényoné li mèm i konstrui, i dékonstrui, i fé évolyé son prop lang. Sa sé konm in rovansh li tir dsi bann mésyé zé-sé-tou… pou bann rényoné i artourn isi shoviy gonflé, mi domann azot armète zot kozé dan l’ord. La pa bézoin sèy amontr anou zot la fine voiyajé, zot po la klèrsi, épi zot pèrsonalité la shanjé épi zot la fine konm ki diré shanj de po... Pou sak lé éné, épi la grandi isi, pou sak nonbri lé antéré isi, nout lidantité sa i fo gardé, sa i fo antrotien ali, sa lé pli bandé k’in diplome l’inesko sa. Vré, Pa vré ?
In pti zistoir kant mèm pou la grès. Na in kréol la fine alé déor. In zour li rotourn dann son péi. Li oi piman é li domann son momon :"Késké sé ké sé péti frui rouz-la ?".. Li trap in grin piman, li tourn, li rotourn, liégzamine sa dann tout sans, sou tout koutir... li mète dann son boush, i poik ali. Ay ! Ay ! Ay ! L’èr-la li kriy : "Oté kit ta bouète piman ! ti poik konmsa sa don ?". konm do koi, lé pa itil fé lo gro jabo !
NB In kozman pou la rout. Mète in bourik anmaré avèk in kalèsh, li pran ali pou in shoval !.. In bourik sa in gayar zanimal, li na mèm son pèrsonalté, mé domoun i pans shoval sa in zanimal nobl, tandis ké lo bourik sé konm in dané d’la tèr. Kaziman in prolétèr ! Li port paké, li sava dann la montagn mé li fé pa la kours lon-shan, li drès pa lo rin avèk zandarm shamaré dsi son do. Donk demoun i pans shoval lé sipèryèr par raport in bourik é an parmi l’moun zot i pans in pé lé sipèryèr lé zot lé moins. Sé pou sa kant in moun i pran ali in pé dsi la otèr, toutsuit i krétik ali. Mèm lo boug li mèm, toudinkou li pran ali pou pliské li lé vi k’li lé pa fyèr dli — li lé fyèr lo zimaz la sosyété solon li, i ranvoy pou li Dé foi lé rédikil !. Bon, mi arète la, fé travay zot koko pou rodé si zot i koné domoun konmsa.. Fé bouy zot matyèr griz. Dé foi, i anserv kékshoz
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)