
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
17 mars 2020, sanm
Mi pans, konm moin, zot la gingn lokazyon akout in pé bann sobatkoz dann télé, sansa dann radio, pou la kanpagn zéléksyon lo mèr. Mi pans zot konm moin néna dé shoz sirman la intérèss anou épi d’ot pa bonpé pars sa téi kass pal o kat pate in kanar .Mi pans zot osi tazantan kan in moun téi lans in l’idé zot té I doi di :”Promyé nouvèl pou moin », sirtou kan lo kozman té in pé lézé é pou dir la vérité téi tienbo pa d’bout.
Mi sava pa rode anparm lé shoz ké la di, mé a l’okazyon si mi trouv in n’afèr partikilyé nou va rapèl sa rantre nou. A ! Pa pli loin k’dimansh o soir-lindi matin, moin la antann in kékshoz moin la trouv movèz foi :moin la antann in kandida roprosh la minisipalité Sint- Sizane pars èl i vant aèl pou tout sak zot la fé dé zané é dé zané késtyonn lénèrzi prop é ni koné sa lé bien vré dsi lo poinn-vizé lénèrzi solèr, lo van, la biomass . Konm lo kandida téi gingn pa di sa la pa vré, li la di i fé pa arien pou bate a tèr la povrété.
Mi souète li la fé bon-bon propozisyon pou vanj kont la povrété konmsa dann lo nouvo mandatir bann nouvo mèr é mèm bann zansien va pran modèl dsi sak lé posib fèr. Mé alon kalkil in kou : par l’fète kisa la lite pou l’égalité sosyal ? Nout parti lété an point la dsi sanm pou moin. L’égalité sosyal sa i dovré bate la mizèr atèr d’apré nou mé par l’fète sa i bate pa atèr lo mal dévlopman, la vi shèr, la prodiksyon dann la proksimité é sé pou sa nout pèp i soufèr zordi ankor la povrété.
Pa pars bann zélu la pa fé sak téi fo fèr, mé pars lésploitasyon néo-kolonyal i sévi ankor ziska zordi mé mi antann pa bann roproshèr krétik lo sistèm néokolonyal-an touléka mi antann pa dir son nom si souvan ké sa é lé bein domaz. Ou i sèye trète la konsékans épi pa trète lo mal li-mèm. Pou koz konm bann médsin, i fo fé lo diagnostik aprésa désid lo trètman.Otroman mi oi pa koman fèr si ni bate pa atèr lo sistèm néo kolonyal.
Mé zami, mon bann dalon, lo mal dévlopman sa i fo vanjé kont sa, mé bien défini ali avan lite kont li. Otroman sé koz la boush rouvèr d’apré moin.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Mézami, mo bann dalon, mi panss zot i koné zistoir-la é pétète zot néna in linterprétassion.Mwin pou mon prop konte, mi oi sa konm in kékshoz (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)