Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
17 mars 2020, sanm

Mi pans, konm moin, zot la gingn lokazyon akout in pé bann sobatkoz dann télé, sansa dann radio, pou la kanpagn zéléksyon lo mèr. Mi pans zot konm moin néna dé shoz sirman la intérèss anou épi d’ot pa bonpé pars sa téi kass pal o kat pate in kanar .Mi pans zot osi tazantan kan in moun téi lans in l’idé zot té I doi di :”Promyé nouvèl pou moin », sirtou kan lo kozman té in pé lézé é pou dir la vérité téi tienbo pa d’bout.
Mi sava pa rode anparm lé shoz ké la di, mé a l’okazyon si mi trouv in n’afèr partikilyé nou va rapèl sa rantre nou. A ! Pa pli loin k’dimansh o soir-lindi matin, moin la antann in kékshoz moin la trouv movèz foi :moin la antann in kandida roprosh la minisipalité Sint- Sizane pars èl i vant aèl pou tout sak zot la fé dé zané é dé zané késtyonn lénèrzi prop é ni koné sa lé bien vré dsi lo poinn-vizé lénèrzi solèr, lo van, la biomass . Konm lo kandida téi gingn pa di sa la pa vré, li la di i fé pa arien pou bate a tèr la povrété.
Mi souète li la fé bon-bon propozisyon pou vanj kont la povrété konmsa dann lo nouvo mandatir bann nouvo mèr é mèm bann zansien va pran modèl dsi sak lé posib fèr. Mé alon kalkil in kou : par l’fète kisa la lite pou l’égalité sosyal ? Nout parti lété an point la dsi sanm pou moin. L’égalité sosyal sa i dovré bate la mizèr atèr d’apré nou mé par l’fète sa i bate pa atèr lo mal dévlopman, la vi shèr, la prodiksyon dann la proksimité é sé pou sa nout pèp i soufèr zordi ankor la povrété.
Pa pars bann zélu la pa fé sak téi fo fèr, mé pars lésploitasyon néo-kolonyal i sévi ankor ziska zordi mé mi antann pa bann roproshèr krétik lo sistèm néokolonyal-an touléka mi antann pa dir son nom si souvan ké sa é lé bein domaz. Ou i sèye trète la konsékans épi pa trète lo mal li-mèm. Pou koz konm bann médsin, i fo fé lo diagnostik aprésa désid lo trètman.Otroman mi oi pa koman fèr si ni bate pa atèr lo sistèm néo kolonyal.
Mé zami, mon bann dalon, lo mal dévlopman sa i fo vanjé kont sa, mé bien défini ali avan lite kont li. Otroman sé koz la boush rouvèr d’apré moin.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)