Ou i diskite pa avèk in kouyon, ou i done ali rézon

20 séptanm 2017, sanm Justin

Matant Zélidala ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi pans ou la lir dann zournal in sobatkoz-in kolok si zot i vé !- dsi la défans bann tèr pou planté. L’avé in bonpé d’moun apré kolok la dsi pou, d’apré sak zot i di, prézèrv bann tèr agrikol é évite lo gaspiyaz ; mé konm i di, i fo galman prévoir la plas pou demoun abité, l’èr ni marsh dsi lo milyon d’moun dsi nout kok pistash, dann l’oséan indien. Donk in gran difikilté i aprouv bann rouj-de-fon kan zot i vé fé l’inn avèk l’ot, zot ibour z’ot prop doi dann z’ot prop zyé. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, mi pé dira ou, ankor in foi, ou na poin rézon. Pou kosa ? Pars lé vré nana inn-dé poinn vizé i sar kont inn é l’ot. Konm par ébzanp fé lozman pou d’moun épi trap nout sékirité alimantèr. Konm ankor mète la kaz demoun dann la sékirité, épi aménaz la mèr pou dévlop l’ékonomi blé. Konm dévlop in por pou touris épi protèz nout patrimoine.

Tro d’ poinnvizé an kontradiksyon inn avèk l’ot ? Matant sé kan ou lé dovan la difikilté, ké ou na l’okazyon fé travaye out matyèr griz pou trouv lo bann solisyon k’i fo. Isi la Rényon, konm in pé partou, lo prinsipal rosours l’imanité sé nout l’intélizans, sé nout kapasité pou kalkilé, sé nout matyèr griz.

Malorèzman lo sistèm ni viv anndan, kapitalis épi néo-kolonyalis, i anklav nout tète épi i anpèsh nout matyèr griz bien travaye konm k’i fo. Malorèzman ! Mé sa i vé pa dir sistèm-la iva anmar anou toultan lo min déyèr lo do, é va anpèsh anou libèr nout fors pou ariv trap lo bann poinnvizé i fo ni trap.

Tanka lo bann kouyon k’i di n’inport koué, konm di lo kozman pou la rout : « i fo pa diskite avèk zot, i fo donn azot rézon ! » épi ou i pass a d’ot shoz.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus