Ou sa nout planèt i sava ?
Konsyans indididyèl, konsyans koléktiv ?

8 octobre 2013, par Justin

Dé zafèr la mark a moin yèr :

1) Moin tapré fé in syèst si in térin boizé. A koté na in rivyèr. Lé vré lé sèk, mé na lonbr. Lot koté la pélouz, in pant i mont si in klotir, in ti lotisman, bann ti zimeub 2 zétaz. Landroi sé in èspès térin vag, ou byin domoun na lo droi dépoz zordir ou byin i pé sèrv èr d’atraksyon konm po pik-nik, promèn zanfan dann pousèt…

Oté, din kou, mi voi bann zabitan d’anlèr téras 2èm étaz i zèt tout sak zot i ansèrv pi dan la pant ! Là ti voi tout sort shoz : karton, plastik, goblé, anbalaz, polistirèn.

Là mi di, lo mèr i dévré anvoy la polis fé in konsta, kondane sak nana konportman konm sa, di a zot arèt èk sa !

2) In kamarad lanvoy a moin par Intèrnèt inn ti fime si « lo 7èm Kontinan ». Zot i koné sé koué ? Moin té kroi in kontinan dann fon loséan indyin, non va ! Laba dann Pasifik, koté Lindonézi, na si tèlman zordir zété : bann bato i ranvoy pard’su bor, sak i tonm dann rivyèr tout fason lé antréné dan la mèr, tout i réini èk filé la pès… bann torti, bann poison i konfonn médiz èk tout so bann koshonri, zot i aval, i dizèr pa, i kal dan zot vant, zot i étouf èk sa, zot i krèv, donk zot i ar-anpoizone la mèr.

Tèlman nana la salté antasé, i diré in kontinan pokor dékouvèr, in 7èm !

Kel avnir ni sar done nout zanfan ? Toué na bo amontr marmay lékol protéksyon lanvironman, lékolozi, dévlopman dirab, nana i kontinyé détrui. A kel nivo i fo port léksplikasyon ? La persone tou sèl ou byin par gran group, ékol, komine, départman, péi antyé ?…

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus